Miroslav Krleža kao kazališni pisac proslavljen je danas u Matici hrvatskoj na prigodnu kolokviju u povodu 130. obljetnice njegova rođenja u organizaciji Matice hrvatske i Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Kroz tematska izlaganja književnici, sveučilišni profesori, dramski umjetnici i redatelji prikazali su književno i kazališno stvaralaštvo jednog od najistaknutijih hrvatskih književnika.
Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran u svom je govoru istaknuo kako je Miroslav Krleža sudbinski višestruko povezan s Maticom hrvatskom. Unatoč tome što je bio romanopisac, pripovjedač, pjesnik, esejist, leksikograf, na kolokviju se tematizira samo kao kazališni pisac prvenstveno radi toga što je u novije vrijeme njegov dramski rad najvitalnijim segmentom njegova cjelokupna opusa, naglasio je Miro Gavran.
Intendantica HNK Iva Hraste Sočo osvrnula se na Krležine početke dramskog stvaranja, polemiku s tadašnjim ravnateljem drame Josipom Bachom, a zatim i godinama iza Drugog svjetskog rata kada je zavladao scenom HNK. „Od tada pa sve do danas, ovoj sezoni kada reprizno izvodimo dramu U agoniji dok za kraj mjeseca pripremamo premijeru Lede, Krleža ne silazi s repertoara zagrebačke nacionalne kuće“, rekla je intendantica.
Program Kolokvija otvorio je akademik Krešimir Nemec izlaganjem „Slikari u Krležinim dramama: od umjetnosti do biznisa“, a prizor iz predstave U agoniji izveli su akademski glumci Nina Violić i Livio Badurina (u režiji Ivice Buljana i Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu). U nastavku programa o Krležinim djelima i stvaralaštvu govorio je Dino Pešut koji je tematizirao dramaturšku suigru Kraljeva i Lede. Dramska umjetnica Anja Šovagović Despot iznijela je svoje iskustvo uloge barunice Castelli-Glembay, profesorica Lucija Ljubić govorila je o glumicama u praizvedbama kazališnih predstava glembajevskoga ciklusa, a profesor Ivan Trojan o Krležinoj osječkoj agoniji. O osječkim izvedbama Krleže u tamošnjem kazalištu govorila je profesorica Helena Sablić Tomić dok se redatelj Ivan Planinić osvrnuo na svoja čitanja Krleže i podijelio iskustvo u režiranju Krležinih Legendi.
Uz kolokvij, u Maloj dvorani Matice hrvatske postavljena je prigodna izložba plakata i večernjih programa Krležina djela na sceni Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu autorice Silvije Kolar, voditeljice Arhiva kazališta.
Fenix-magazin/MMD
