Berlinski stanar (njem. Mieter) tražio je od svojih podstanara (njem. Untermietern) 962 eura, iako je sam plaćao samo 460 eura najamnine – dakle više nego dvostruko novca. Njemački sud pravde (BGH) sada ispituje može li takvo “profitabilno podnajmljivanje” dovesti do pravovremenog raskida ugovora, pišu njemački mediji.
Na do sada održanom ročištu nije donesena konačna presuda. Međutim, BGH je izrazio sumnje u zakonitost. Svrha podnajmljivanja je omogućiti stanaru da zadrži stan dok je, na primjer, u inozemstvu, objasnio je predsjedavajući sudac u Karlsruheu. Podnajmljivanje ima za cilj ublažiti financijski teret stanara.
Može li se, i ako da, pod kojim uvjetima, ostvariti financijska dobit podnajmljivanjem, treba biti odlučeno. Presuda u konkretnom slučaju se očekuje 28. siječnja.
Najmodavac podnosi tužbu
Slučaj je završio pred BGH nakon što je najmodavac podnio tužbu za deložaciju. Najmodavac nije imao dopuštenje za podnajmljivanje. Osmi građanski senat u Karlsruheu želi razjasniti mogu li najmodavci raskinuti ugovore ako najmoprimci profitiraju od podnajmljivanja.
Njemačko udruženje najmoprimaca upozorilo je na nedostatak stambenog prostora: “Ova teška situacija onih koji traže smještaj iskorištava se modelom ‘profitabilnog podnajmljivanja’.”
Pogođeni najmoprimac, Abdur-Rahman El-Khadra, odbacuje optužbu. “Nisam imao namjeru zaraditi od toga”, naglasio je Njemačkoj tiskovnoj agenciji. Još uvijek živi u dvosobnom stanu u Berlinu sa svojom partnericom.
Nema pravila za doplatu za namještaj
Sud u Berlinu prethodno je presudio protiv najmoprimca, utvrdivši da doplata ovog iznosa nije očito primjerena postojećem inventaru.
El-Khadra je od podstanara primio 962 eura. Doplatu je opravdao rekavši da je stan “vrlo dobro opremljen” – visokokvalitetnim, djelomično ručno izrađenim namještajem, televizorom, zvučnim sustavom, perilicom posuđa i perilicom rublja. Podstanarima je također bilo dopušteno koristiti dva bicikla.
El-Khadra poziva na razuman pravni okvir za doplate za namještaj, koje, prema Njemačkom udruženju najmoprimaca, trenutno ne postoje. Također ne postoji zahtjev da podnajam bude niži od glavne najamnine.
„U to vrijeme smo provjeravali kako se inače nude stanovi za podnajam“, rekao je 42-godišnjak. „Bili smo među najjeftinijima u usporedbi s drugima.“ I za razliku od drugih mjesta, stan nije sadržavao samo stol, stolicu i madrac.
Međutim, prema pravilima zakona o kontroli najamnine, u ovom konkretnom slučaju bilo bi dopušteno maksimalno 748 eura. Sud je stoga presudio da najmodavac nije bio obvezan pristati na podnajam koji krši te propise.
Uobičajna praksa u Njemačkoj
Iznajmljivanje stanova koji su već dani u najam u Njemačkoj nije neuobičajena praksa. Najčešće se na to odluče studenti, koji na par mjeseci napuštaju Njemačku. Kako stan ne bi bio prazan, a najam moraju plaćati odluče se uzeti podiznajmljivača.
U ugovoru o najmu često stoji klauzula u kojoj je navedeno može li podstanar drugim podstanarima iznajmiti nekretninu.
Fenix-magazin/SČ
