Pozvati policiju je zakonsko pravo svakog građanina. No što ako se ispostavi da je poziv bio neosnovan?
Na društvenim mrežama i u svakodnevnim razgovorima često kruže glasine: tko kao savjestan građanin pozove policiju, mora u slučaju pogreške sam snositi troškove intervencije – ako se sumnja ne potvrdi.
To bi, primjerice, mogao biti slučaj ako pozivatelj misli da netko provaljuje u auto ili kuću. No je li to doista istina – moraju li građani platiti troškove ako se radi o nesporazumu? Postoje li čak i novčane kazne?
Troškovi policijske intervencije
Kako objašnjava bivši kriminalistički savjetnik Lothar Schirmer na svojoj web stranici, nije točno da građani moraju platiti policijsku intervenciju ako je postojao opravdan razlog za poziv, čak i ako se sumnja ne potvrdi.
“To je potpuna besmislica.”
Policiji su potrebni budni i pažljivi građani koji će prijaviti sumnjive situacije ili hitne slučajeve.
“Za to sigurno nećete dobiti račun, čak ni ako se sumnja pokaže netočnom”, kaže Schirmer, koji je 40 godina radio kao kriminalist.
Kad bi ljudi iz straha od mogućih troškova oklijevali nazvati hitni broj, određeni zločini mogli bi ostati neotkriveni, a osobe bi mogle biti ugrožene. Dakle, ne ustručavajte se nazvati ako imate opravdane sumnje. Budite dostupni policiji za dodatna pitanja i istinito opišite situaciju – korisno može biti i kratko bilježenje događaja (memoranduma) neposredno nakon.
Pokušajte procijeniti situaciju što točnije, bez da se sami dovedete u opasnost.
Primjeri nepotrebnih intervencija:
glasna verbalna svađa može prestati prije dolaska policije
osoba koja dugo pokušava otvoriti vrata možda je jednostavno pijana i ne može pronaći bravu
bilo je i neobičnih slučajeva gdje su glasni ljubavni parovi izazvali pozive
čak su zbog ježeva u parenju, koji ispuštaju glasne zvukove, ljudi uzbunili policiju
Postoje i situacije u kojima se ipak moraju platiti troškovi
Drugačija pravna situacija: Lažna uzbuna zbog tehničkog kvara
Drukčije je kad se npr. alarm aktivira zbog tehničkog kvara i time uzrokuje dolazak policije. U tom slučaju vlasnik alarmnog sustava snosi troškove – ne osoba koja je policiju pozvala zbog svjetlosne ili zvučne uzbune.
Također, u prometnim nesrećama s manjom materijalnom štetom nije uvijek nužno zvati policiju – jer tada možete snositi troškove. Osiguranje obično traži samo izvještaj o nesreći.
Izuzeci su, primjerice, kada:
drugi sudionik pobjegne s mjesta nesreće ili nema osobne dokumente
postoji sumnja da je drugi sudionik pod utjecajem alkohola ili droga
došlo je do težeg prometnog prekršaja
riječ je o nesreći s vozilom iz najma ili dijeljenog prijevoza (carsharing)
ne možete postići dogovor o krivnji
drugi sudionik živi u inozemstvu
Nikada ne zovite hitnu liniju iz šale
Resursi policije su u nekim regijama jako ograničeni, zato je važno da se policija ne opterećuje nepotrebnim intervencijama. Zlouporaba hitnog broja kažnjiva je prema članku 145. njemačkog Kaznenog zakona, i može rezultirati novčanom ili čak zatvorskom kaznom.
Za manje hitne slučajeve uvijek možete umjesto broja 110 nazvati lokalnu policijsku postaju putem redovnog telefonskog broja. Tamo možete prvo potražiti savjet.
Primjeri za takve slučajeve:
smetnje javnog reda (buka)
prijava izgubljenih predmeta
prijava krađe koja se već dogodila
želite dostaviti informaciju vezanu za istragu
Dobra vijest: Ako slučajno nazovete hitni broj dok vam je mobitel u džepu, ne morate se bojati kazne.
Fenix-magazin/DP/MMD
