Foto: Video /Preslik/ Ilustracija

JE LI POČEO NOVI RAT? Armenci u Nagorno Karabahu kažu da je poginulo 25 ljudi

U borbama u Nagorno Karabahu poginulo je 25 ljudi, objavile su vlasti etničkih Armenaca te regije, gdje je Azerbajdžan u utorak pokrenuo ofenzivu, a dok Francuska poziva na hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti, Turska kaže da je Baku bio primoran na akciju.

 

Dosad je “25 žrtava terorističkog napada …uključujući 2 civila, rekao je na X-u Gegham Stepanijan iz ureda za ljudskih prava te separatističke regije.

Azerbajdžan je u utorak pokrenuo ofenzivu na tu regiju koja je u njegovu sastavu, ali je naseljena pretežito Armencima.

Ta regija je planinska enklava međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali nastanjena je pretežito armenskim stanovništvom koje se početkom 1990-ih ratnim djelovanjem otrgnuo kontroli Azerbajdžana.

Ruska mirovna misija u Nagorno Karabahu pozvala je Azerbajdžan i armenske separatiste na hitni” prekid vatre.

– Zapovjedništvo ruskog mirovnog kontingenta poziva strane u sukobu da odmah prekinu vatru, poduzmu mjere za smirivanje situacije i nastave pregovarački proces, priopćilo je rusko ministarstvo obrane.

Ruske mirovne snage također su objavile da provode evakuacije civila u “najopasnijim područjima” regije gdje je Azerbajdžan ranije pokrenuo veliku vojnu operaciju.

– Tijekom dana 469 osoba, uključujući 185 djece, evakuirano je prema mjestu gdje se nalazi ruski mirovni kontingent, priopćilo je rusko ministarstvo obrane.

Medicinsko osoblje… pružilo je pomoć devetero ozlijeđenih građana, uključujući četvero djece, dodalo je u priopćenju.

U Erevanu su pak prosvjednici okupljeni ispred sjedišta armenske vlade pozvali na ostavku premijera Nikola Pašinjana, koji je osudio pozive na “državni udar” u zemlji.

Pojedini prosvjednici skandirali su: Nikol, izdajice! i Nikol, ostavka!. Suočena s nekoliko stotina prosvjednika, policija je zatvorila ulaze u zgradu vlade.

Prosvjednici su se okupili u Erevanu i ispred ruskog veleposlanstva, osuđujući nedjelovanje Moskve u sprečavanju ofenzive azerbajdžanske vojske.

– Sve je ovo posljedica ruske politike, oni ne žele braniti Nagorno Karabah, rekao je jedan od prosvjednika za agenciju AFP.

Turska: akcija je bila nužna

Turska je ocijenila nužnom vojnu akciju Azerbajdžana, pozivajući istovremeno Baku i Erevan da se vrate za pregovarački stol.

– Azerbajdžan je bio primoran poduzeti mjere koje smatra potrebnima na svojem vlastitom suverenom teritoriju, objavilo je ministarstvo vanjskih poslova. Zatražilo je istovremeno “nastavak procesa pregovora između Azerbajdžana i Armenije”.

Francuska je zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a i u uskoj je koordinaciji s europskim i američkim partnerima oko odgovora na neprihvatljivu ofenzivu, objavilo je ministarstvo vanjskih poslova.

Pariz je pozvao Azerbajdžan da odmah prekine operaciju, rekavši da nijedan izgovor ne može opravdati takvu jednostranu akciju, koja prijeti tisućama civila.

Armenija je već pozvala Vijeće sigurnosti UN-a da poduzme korake.

Moskva poziva na dijalog

Rusko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je “duboko žaljenje zbog oštre eskalacije u Gorskom Karabahu”.

– Ruska strana poziva sve strane u sukobu da prekinu krvoproliće, odmah prekinu neprijateljstva i vrate se političkom i diplomatskom načinu rješavanju spora, rekla je glasnogovornica ruskog MVP-a Marija Zaharova.

Optužila je Azerbajdžan da je ruske mirovne snage upozorio na vojnu akciju samo nekoliko minuta prije nego što ju je započeo.

Europska unija osudila je vojnu eskalaciju u Karabahu i pozvala Azerbajdžan da prekine vojne aktivnosti, naveo je šef europske diplomacije Josep Borrell u priopćenju.

Dodao je da Unija ostaje predana poticanju dijaloga između Armenije i Azerbajdžana.

Armenija i Azerbajdžan, koji su bili u sastavu nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, ratovali su zbog Gorskog Karabaha ranih 90-ih.

U drugom ratu 2020. Azerbajdžan je svojim prihodima od prodaje nafte i plina uspio vratiti dijelove te regije s armenskim stanovništvom.

Od tada je bilo kraćih vojnih kampanja i danas azerbajdžanske snage kontroliraju 150 četvornih kilometara čiji povrat zahtijeva Erevan.

Azerbajždan, čije je stanovništvo pretežno muslimansko, ima potporu Turske, koja je s njim jezično i kulturno povezana. S druge strane, pravoslavna Rusija, nekada tradicionalni zaštitnik pravoslavne Armenije, gubi utjecaj u toj zemlji.

Fenix-magazin/MV/Hina

Pogledajte drugo

SNAŽNA EKSPLOZIJA U SKLADIŠTU: Tinejdžer umro nakon što je na njega pao okvir prozora, ozlijeđene 162 osobe

Jedna je osoba poginula, a 162 su ozlijeđene u snažnoj eksploziji u četvrtak u skladištu …