Nova njemačka Vlada želi dopustiti tvrtkama da same kreiraju tjedno radno vrijeme. Prema Zakladi Hans Böckler, to bi moglo dovesti do radnih dana koji bi trajali i do dvanaest sati i 15 minuta.
Planirani prelazak na dulje tjedno radno vrijeme mogao bi dovesti do radnih dana u trajanju do dvanaest sati i 15 minuta. To je bio rezultat studije Zaklade Hans Böckler, koja ima bliske veze sa sindikatima, pišu njemački mediji.
Posljedice uvođenja dužeg radnog dana bi bile zdravstveni rizici, više bolovanja i veći pritisak na obitelji, upozorava analiza Instituta za radno pravo (HSI) te zaklade. Inovacija bi “mogla biti čak i ekonomski kontraproduktivna”.
Prema koalicijskom sporazumu, njemačka Vlada želi “stvoriti mogućnost tjednog umjesto dnevnog maksimalnog radnog vremena”. Pritom se “trebaju zadržati trenutačni propisi o odmoru”.
Između dvije smjene mora proći najmanje jedanaest sati
To znači da između dvije smjene mora proći najmanje jedanaest sati. Osim toga, tijekom radnog vremena trebalo bi predvidjeti pauzu od 45 minuta, izračunali su stručnjaci HSI-ja.
To dovodi do mogućnosti radnog dana duljeg od dvanaest sati. Sindikati tjednima prosvjeduju protiv ukidanja osmosatnog radnog dana, koji je standard od 1918. godine, pišu njemački mediji.
Upozorenje na zdravstvene rizike: “Medicina rada odavno je dokazala da radno vrijeme dulje od osam sati predstavlja zdravstveni rizik”, navodi se u analizi.
Dugoročno gledano, problemi povezani sa stresom i psihološki problemi postaju sve češći, što zauzvrat dovodi do izostanaka s posla i prijevremenog umirovljenja. Rizik od nesreća također se povećava nakon osmog sata rada – i na poslu i tijekom sljedećeg putovanja kući.
“Nijedan radnik ne smije biti prisiljen raditi dulje sate protiv svoje volje”
Međutim, koalicijski sporazum propisuje da će se održavati “visoki standardi sigurnosti na radu”. I: “Nijedan radnik ne smije biti prisiljen raditi dulje sate protiv svoje volje.” Koalicijski sporazum također navodi da je promjena “također i posebno u interesu bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života”.
HSI analiza proturječi tome: “Predvidljivost i planiranje radnog vremena važni su ključni čimbenici za usklađivanje poslovnog i obiteljskog života. Postoji rizik od daljnjeg smanjenja plaćenog rada, posebno među ženama.”
Deset sati već je zakonski moguće. Stručnjaci HSI-ja također ističu da je trenutačni zakon već fleksibilan i dopušta – pod određenim uvjetima – radne dane do deset sati.
Radnici rade više
Nadalje, radno vrijeme radnika u Njemačkoj 2023. godine, s 54,59 milijardi sati, bilo je znatno veće od 52,2 milijarde sati 1991. godine.
Međutim, HSI, pozivajući se na podatke Instituta za istraživanje zapošljavanja, priznaje: „Prema IAB-u, prosječno radno vrijeme radnika bilo je oko 1478 sati 1991. godine i 1295 sati 2023. godine.“
Razlog: Gotovo trećina radnika radila je nepuno radno vrijeme 2023. godine. To rezultira niskim prosječnim radnim vremenom od 34,7 sati tjedno za sve radnike u usporedbi s ostatkom Europe. „Slabljenje Zakona o radnom vremenu ne bi poboljšalo te odnose – upravo suprotno“, kažu autori HSI-ja.
Fenix-magazin/SČ
