Vrijeme kada jedemo ima značajan utjecaj na zdravlje – osobito na razinu šećera u krvi, osjetljivost na inzulin i rizik od dijabetesa tipa 2. Najnovije istraživanje njemačkih znanstvenika pokazuje da kasni obroci mogu ozbiljno narušiti metabolizam glukoze i potaknuti debljanje.
Kasna večera povećava rizik od dijabetesa
Znanstvenici sa sveučilišne klinike Charité u Berlinu i Njemačkog instituta za prehrambena istraživanja (DIfE), pod vodstvom profesorice Olge Ramich, analizirali su kako vrijeme obroka utječe na rad tijela. Rezultati su jasni:
Osobe koje glavninu dnevnih kalorija unesu ranije u danu, imaju bolju osjetljivost na inzulin.
Oni koji većinu hrane konzumiraju kasno navečer, pokazuju lošiju inzulinsku reakciju i povećan rizik od dijabetesa tipa 2.
Ulogu igraju i geni
Studija je obuhvatila 46 parova blizanaca – jedno- i dvojajčanih – koji su pet dana vodili dnevnik prehrane. Uzorci su analizirani u odnosu na njihov biološki ritam, tzv. cirkadijani kalorijski centar (CCM) – vrijeme u danu kad su unijeli polovicu svojih dnevnih kalorija.
Prosječni CCM bio je u 15:51 sati. Što je CCM kasniji, to je metabolizam glukoze bio nepovoljniji.
Istraživanjem je utvrđeno i da geni određuju do 60% prehrambenih navika – što objašnjava zašto je nekim osobama teže promijeniti vrijeme obroka.
Biološki sat određuje kako tijelo prerađuje hranu
Ljudsko tijelo funkcionira prema unutarnjem satu – cirkadijanom ritmu – koji utječe na metabolizam, razinu hormona i probavu. Hrana se drugačije prerađuje ujutro nego navečer. Kasna večera može dovesti do veće razine šećera u krvi, debljanja i poremećaja metabolizma.
Jedite ranije za zdraviji organizam
Njemačka studija potvrđuje: Raniji obroci poboljšavaju metabolizam šećera
Kasna konzumacija kalorija povećava rizik od dijabetesa i pretilosti
Prehrambene navike su dijelom nasljedne, ali se mogu prilagoditi
Profesorica Ramich poručuje kako su potrebna dodatna istraživanja za razvoj personaliziranih prehrambenih preporuka.
Fenix-magazin/MD/
