Hrvatska je u siječnju 2014. godine ušla u proceduru prekomjernog deficita, mehanizma Europske unije putem kojeg je država trebala disciplinirati svoje financije i javnu potrošnju. Plan je bio da se deficit u prošloj godini smanji na 4,6%, ove godine na 3,5% i sljedeće na 2,7 % BDP-a.
Prema podacima dostupnima na stranici debtclocks.eu, koja prati javni dug zemalja EU, čini se da je Hrvatska daleko od ispunjenja tih preporuka. Prema podacima koji se mogu isčitati sa ove web stranice hrvatski BDP trenutno pada 0,6%, a javni dug iznosi 83% BDP-a. Ovakovi podaci govore da je Hrvatska bliža prognozama ekonomskih stručnjaka koji su prognozirali da će proračunski manjak biti veći nego se planiralo, a da će se nominalni BDP smanjiti.
Na web stranici debtclocks.eu može se pratiti javni dug zemalja članica EU, na koju je uvrštena i Hrvatska. Stranica pokazuje kako javni dug Hrvatske raste svake sekunde za 600kn. U trenutku pisanja ovog teksta hrvatski javni dug je iznosio 273 989 253 804 kn.
Ministar financija Boris Lalovac je rekao da bi umjesto 12,8 milijardi kuna, prošlogodišnji proračunski deficit mogao iznositi između 16 i 18 milijardi kuna, dok podaci za stranice debtclocks.eu pokazuju kako deficit već sada iznosi blizu 20 milijardi kuna. Deficit se po sekundi povećava za gotovo 60 kuna, a po stanovniku iznosi 4 600,47 kn.
Prema novoj metodologiji u deficit se računaju dugovi javnih poduzeća, jamstva koja je Vlada dala nekim poduzećima i neki djelovi javno-privatnog partnerstva. Ministar Lalovac je najavio kako će dio javnih poduzeća biti uteg za proračun, a svoju optimističnu prognozu temeljio je na najavljenim rezanjima u javnim poduzećima i u dijelu plaća, materijalih troškova te tretmanu njihovih investicija.
Izvor:Direktno.hr
