„Politički potres“, „Povijesni trijumf Narodne stranke“, „Kurz novi austrijski kancelar“, „Skretanje Austrije udesno“, „Najlošiji rezultat u povijesti socijaldemokrata“, „Vladajuća koalicija socijaldemokrata i narodnjaka pred slomom, „Ponovni uzlet krajnje desnice“, „U tijesnoj utrci socijakdemokrata i slobodnjaka za drugo mjesto odlučuje 889 tisuća glasova poslanih poštom“, samo su neki od naslova u austrijskim medijima koji su u ponedjeljak izvijestili o preliminarnom rezultatu prijevremenih parlamentarnih izbora, održanih u nedjelju u Austriji.
Glasovi pristigli poštom na austrijskim parlamentarnim izborima, a riječ je čak o rekordnih 889 tisuća glasova birača, bit će prebrojani u ponedjeljak do kraja dana i oni bi trebali riješiti pitanje tijesne utrke Socijaldemokratske stranke (SPÖ) kancelara Christiana Kerna i krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ) Heinza-Chrstiana Strachea za drugo mjesto na izborima. To će sigurno imati utjecaj i na pregovaračke pozicije uoči kolicijskih pregovora za sastav nove austrijske vlade, tvrde mediji i ističu kako je 31-godišnji šef austrijske diplomacije i čelnik i kancelarski kandidat austrijske Narodne stranke (ÖVP)Sebastian Kurz jasan pobjednik nedjeljnih izbora u Austriji sa 31,6 posto glasova birača i nitko ga više ne može ugroziti. Službeni konačan rezultat izbora treba bi biti objavljen tek u četvrtak.
Gotovo svi mediji, neki manje, a neki više izvještavaju kako su izbori za Nacionalno vijeće austrijskog parlamenta, završili političkim potresom, koji nije samo snažna pljuska austrijskih birača unutarnjoj politici vladajuće crveno – crne vlade nego i europskoj socijaldemokraciji i bruxellskom lijevom centralizmu.
Povijesni pad socijaldemokrata, desetljećima iza Drugog svjetskog rata, prve političke snage u Austriji, na drugo mjesto iza ÖVP-a, kojeg je njen novi čelnik ne samo pomladio nego i preimenovao u „Listu Sebastian Kurz – Nova Narodna stranka ÖVP“, promijenivši joj politiku – i boju iz „crne“ u tirkiznu, ili treće mjesto iz desničarskih slobodnjaka donijela je jasnu poruku austrijskom političkom vrhu, Naime, veliki postotak birača koji su glasali za narodnjake i Kurza kao budućeg kancelara ( 31,6 posto), i povijesnih 7,4 posto više glasova nego na prošlim saveznim izborima 2013. godine i tek 26,8 posto glasova u glasačkoj kutiji socijaldemokrata, koje je predvodio savezni kancelar Christian Kern, te njihovih izbornih izazivača – krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ) populista Christiana Strachea s trenutačno osvojenih 26 posto glasova doveli su austrijski politički vrh u poziciju da razmišlja o uklanjanju sadašnje distance između vladajućih struktura i naroda.
Analitičari ocjenjuju da je austrijski izborni rezultat i uzlet dviju desno usmjerenih stranaka, Kurzove Narodne stranke kao stranke desnog centra i Stracheove krajnje desnice, jasan zaokret Austrije udesno. Navode da razloge treba tražiti u nezadovoljstvu birača i zasićenosti prenemaganjem i neprestanim međusobnim borbama i podmetanjima dviju etabliranih stranaka lijevog i desnog centra, socijaldemokrata i narodnjaka, koje se izmjenjuju na vlasti već više od pola stoljeća, te njihovom politikom prema imigrantima i azilantima, koja u narodu stvara nesigurnost i strah od porasta nezaposlenosti i kriminaliteta te gubljenja austrijskog identiteta. Većina ističe kako je to i obračun naroda sa kancelarom Kernom i socijaldemokratskim saveznim moćnicima, odgovornim za prljavu predizbornu kampanju koja je protekla u sjeni skandala oko lažnih Facebook stranica kojima je SPÖ pokušao ugroziti imidž narodnjaka Kurza.
U odlučujućoj borbi za 183 zastupnička mandata u Nacionalnom vijeću austrijskog Parlamenta u slijedećih pet godina, 62 mandata (+15) su osvojili narodnjaci, 52 bi mogli imati socijaldemokrati (+-0) i 51 (+11) slobodnjaci ili obrnuto U novom sazivu austrijskog parlamenta naći će se još i zastupnici liberalne stranke Neos koja je s 5,1 posto glasova osvojila 10 mandata (+0,2) i vjerojatno Lista Pilz, bivšeg političara Zelenih Petera Pilza s osvojenih 4,3 posto glasova birača i 8 zastupnička mandata. Najveći gubitnik izbora je stranka Zelenih koja nije prešla izborni prag od četiri posto i nakon 31 godinu se mora oprostiti od parlamentarnog statusa.
Da bi se u tom međusobnom odmjeravanju snaga moglo točno znati tko ostaje, a tko odlazi ili dolazi, kao i tko bi mogao mladu konzervativnu zvijezdu Kurza učiniti novim austrijskim kancelarom, svakako treba sačekati četvrtak 19. listopad, kada bi mogao biti dostupan konačni službeni rezultat izbora. No, bez obzira na rezultat tijesne utrke socijaldemokrata i slobodnjaka već sada je jasno da će čelnik krajnje desnice Strache biti ključni igrač u određivanju nove vlade.
Dobri poznavatelji austrijskih političkih (ne)prilika misle da je najvjerojatnija postizborna koalicija između ÖVP-a i FPÖ-a, budući da je obnova „velike koalicije“ ÖVP-a i SPÖ-a upitna, obzirom na to da je Sebastian Kurz u svibnju kada je postao čelnik narodnjaka raspustio koaliciju sa socijaldemokratima zbog netrpeljivosti s njihovim čelnikom Kernom i međusobnog blokiranja te niza skandala koji su potresali njihovu zajedničku prethodnu vladu.
Analitičari ističu kako je jedina mogućnost za nastavak te koalicije, koju bi zabrinuta Europa primila s velikim olakšanjem, da Kern odstupi sa svih stranačkih dužnosti i da ga zamijeni njegov stranački kolega socijaldemokrat Peter Doskozil, dosadašnji ministar obrane austrijske vlade, s kojim se narodnjak Kurz dobro razumije. Iako je matematički, obzirom na broj zajedničkih mandata, moguća i koalicija socijaldemokrata SPÖ-a i krajnje desnih slobodnjaka FPÖ-a, i ne smije se je isključiti kao moguću varijantu, vjerojatnijim se ističe „politički brak“ između Narodne stranke ÖVP i krajnje desnice FPÖ, jer ih podržavaju slične biračke skupine i stranački programi. Posebno kada se radi o brizi za Austrijance i antimigrantskoj politici, smanjenju prava i povlastica koje koriste migranti koji se već nalaze u Austriji, otežavanju dolazaka novih izbjeglica i migranata, borbi protiv „političkog islamizma“, ukidanju islamskih vrtića, smanjenju poreza itd.
Problem bi mogao nastati ako s Kurzovim ÖVP-om neće htjeti koalirati ni FPÖ niti SPÖ. Tada bi se čelnik ÖVP-a mogao naći u pat poziciji i bio bi prisiljen ili sastaviti manjinsku vladu ili vratiti predsjedniku države mandat. U tom bi slučaju drugoplasirani socijaldemokrati ili slobodnjaci došli u obzir za sastavljanje zajedničke nove vlade, u koju bi, Kern prije izabrao izabrao Strachea nego Kurza, bez obzira na velike ideološke razlike. A to bi više odgovaralo i Stracheu, koji bi posrnulog Kerna mogao prisiliti na velike ustupke, što ne bi bio slučaj i s izbornim pobjednikom Kurzom, koji mu je znalački preoteo birače.
Mediji ocjenjuju da neće biti lako sastaviti novu vladu za koju će biti potrebna koalicija najmanje dvaju partnera, jer nijedna stranka neće imati potrebnih 92 od 183 mjesta u parlamentu, čime bi stekla apsolutnu većinu i mogućnost samostalnog vođenja države. Trenutačno ÖVP i FPÖ imaju zajedno 113, ÖVP i SPÖ 114, a SPÖ i FPÖ 103 mandata.
Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen izjavio je kako je Kurz „jasni izborni pobjednik“. Najavio je da će nakon konačnog službenog rezultata izbora dati čelniku Narodne stranke mandat za sastav nove savezne vlade.
U svakom slučaju Kurzovo koaliranje u nuždi s krajnje desnim FPÖ-om, moglo bi zadati novu glavobolju Europskoj uniji, u kojoj krajnja desnica sve više dobija na snazi, polako potiskujući stare, tradicionalne stranke i sve je bliža polugama vlasti. No, to više ne predstavlja šok, kao što je to bilo početkom stoljeća kada je tadašnji Haiderov krajnje desni FPÖ postao mlađi koalicijski partner Schüsselovog ÖVP-a, a Austriji nametnute sankcije EU-a za skretanje udesno, koje su trajale godinu i pol dana.
Svi se slažu da je takovo što u međuvremenu postalo nezamislivo.
Vjerojatno, kako tvrde predstavnici sedme sile, jer ne samo da na europska vrata kuca novi, mlađi i moderniji naraštaj političara nego i novi tip birača koji ne glasuje na isti način kao prije, koji je pokretljiv, spreman na promjene i brzo mijenja lojalnost i svoje opredjeljenje.
Potvrda tome je i izborni pobjednik Sebastian Kurz, koji je postao najmlađi lider u Austriji i Europskoj uniji,a vjerojatno uskoro i najmlađi premijer u svijetu, kojeg uspoređuju s 39-godišnjim francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom,, a oni koji ga baš ne vole s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Fenix-magazin/Snježana Herek
