Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je u ponedjeljak sućut obitelji u povodu smrti Josipa Šentije, u kojoj ističe kako je taj istaknuti novinar, publicist i leksikograf ostavio trajni trag u hrvatskom medijskom prostoru.
“Sa žaljenjem sam primio vijest o iznenadnoj smrti novinara, publicista i leksikografa Josipa Šentije”, ističe premijer Plenković u sućuti.
Šentija je ostavio trajni trag u hrvatskom medijskom prostoru, napominje Plenković. “Kao direktor Radio Zagreba, te jedan od pokretača II. i III. programa, dao je izniman doprinos razvoju radija”, dodaje.
Kao istinski domoljub podupirao je Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika te sudjelovao u Hrvatskom proljeću, zbog čega je bio isključen iz javnog života. Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina nastavlja svoj stručni rad u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, gdje je bio glavni urednik Opće enciklopedije.
“Nakon višestranačkih izbora postao je prvim ravnateljem Hrvatske izvještajne novinske agencije, a svoj je obol dao i kao savjetnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. U ime hrvatske Vlade i osobno upućujem vam izraze iskrene sućuti”, stoji u Plenkovićevoj sućuti.
Novinar, publicist i prvi ravnatelj Hine Josip Šentija (1931.-2020.) umro je u nedjelju navečer u 89. godini.
Ranije smo objavili:
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković uputio je sućut obitelji preminuloga novinara, urednika i publicista Josipa Šentije istaknuvši da će njegov plodonosan rad ostati trajno sačuvan u njegovim djelima i prijevodima.
“Odlaskom gospodina Šentije, hrvatska kultura, leksikografija i novinarstvo ostali su bez intelektualca bogatog iskustva čiji će plodonosan rad ostati trajno sačuvan u njegovim djelima i prijevodima”, istaknuo je predsjednik Sabora.
“Gospodin Šentija bio je istaknuti hrvatski urednik, publicist i leksikograf. U svojoj bogatoj karijeri iskazao se potporom Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, kao i sudjelovanjem u Hrvatskom proljeću. Kao urednik u Leksikografskom zavodu radio je na Općoj enciklopediji, a pamtit ćemo ga i kao prvog ravnatelja Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA) i savjetnika predsjednika Tuđmana”, stoji u sućuti.
Josip Šentija je preminuo u nedjelju u 89. godini
Podsjetimo, novinar, publicist i prvi ravnatelj Hine Josip Šentija umro je u nedjelju navečer u 89. godini.
Josip Šentija (Brnaze, 15. ožujka 1931.) diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1972. Novinarstvom i publicistikom počeo se baviti 1949.
Od 1962. bio je direktor Radio Zagreba te je sudjelovao u pokretanju II. i III. programa. Smijenjen 1967. zbog potpore Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, potom je bio izvjestitelj Radio-televizije Zagreb iz Rima.
Po povratku u Hrvatsku, kao sudionik nacionalno-demokratskog pokreta Hrvatskoga proljeća, postao je član Izvršnoga vijeća Sabora (1971.–72.), a nakon njegova gušenja isključen je iz javnog života.
Od 1972. radio je kao urednik u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža, bio je glavni urednik Opće enciklopedije (I–IX, 1977.–88.).
Nakon višestranačkih izbora 1990. postao je prvim ravnateljem Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina) 1990.–91., potom je kratko vrijeme bio savjetnik predsjednika Republike 1991.
Bio je i glavni urednik “Velikoga školskog leksikona” (2003), priredio je zbirku Krležinih bilješki uz enciklopedijske tekstove “Iz Krležine baštine” (Radovi LZ, VIII–IX, 1998–99), objavio memoarske zapise “S Krležom, poslije ’71” (2000.) i “Ako Hrvatske bude: zapisi iz onih godina” (2005), knjige razgovora “Razgovori s Mikom Tripalom o hrvatskom proljeću” (2005) i “Jedna hrvatska sudbina: priča o Vjekoslavu Prpiću ispričana njim samim na kraju puta” (2007) te publicističko djelo “Skandinavizacija Balkana – helvetizacija BiH” (2008).
Prevodio je s engleskoga i talijanskoga publicistička i povijesna djela.
Fenix-magazin/MD/Hina
