Dok ruski predsjednik Vladimir Putin traži nove autoritarne saveznike za svoj rat u Ukrajini, zapad mora ojačati vlastitu suradnju i ostati “čvrsto” uz Ukrajinu, poručio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u četvrtak u Rigi.
“Ne želimo da nas povijest pamti kao generaciju koja je dozvolila da autoritarni režimi određuju budućnost naših društava. Moramo čvrsto ostati uz Ukrajinu, zauzeti se za poštivanje međunarodnog prava i poretka temeljenog pravilima”, kazao je Jandroković u svom govoru na parlamentarnom samitu Međunarodne krimske platforme u Rigi.
Rusija je u veljači 2022. godine napala Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij optužio je Pjongjang da priprema 10 tisuća vojnika kao pomoć Rusiji, a ukrajinski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima kazao je Vijeću sigurnosti da bi sjevernokorejski vojnici trebali biti spremni za rat u Ukrajini do 1. studenoga.
Jandroković je dodao da “moramo ustrajati” te da ne smijemo podcijeniti praktičnu vrijednost potpore za Ukrajinu, koja se gotovo 1000 dana bori protiv ruske invazije.
“Istovremeno, Kremlj nastavlja širiti svoj višeslojan, štetan utjecaj u svijetu. Manipulacije i dezinformacije Moskve prijete našim demokracijama i vrijednostima. Osobito opasne primjere toga ovih dana vidimo u Moldaviji, a cijelo vrijeme to pratimo na zapadnom Balkanu, no nažalost i u zemljama Europske unije”, kazao je Jandroković.
Naglasio je da to stvara nestabilnost koja samo “pruža streljivo ruskom ratnom stroju i potiče agresora na još snažniji angažman na bojištu, kibernetičkom polju i u propagandi”.
“Mnogi nisu svjesni koliko je krhka ravnoteža koja je omogućila mir u većini Europe. Izuzetak je bila bivša Jugoslavija, gdje su 90-ih komunistički i nacionalistički nazori pokušali krvavo spriječiti pravne zahtjeve za slobodom, demokracijom i nezavisnošću. Baš poput Rusije u Ukrajini”, rekao je.
Dodao je da to iskustvo hrvatskom narodu omogućuje “osobito razumijevanje za Ukrajince”, zbog čega je Hrvatska prije dva tjedna organizirala samit Ukrajina – jugoistočna Europa u Dubrovniku, a prije dvije godine organizirala prvi parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme u Zagrebu.
‘Krim je Ukrajina’
Krimska platforma je međunarodni format utemeljen 2021. na inicijativu Zelenskija s ciljem poboljšanja učinkovitosti međunarodnog odgovora na aneksiju Krima, odgovora na rastuće sigurnosne izazove, sprečavanja daljnjeg kršenja ljudskih prava te osiguranja zaštite žrtava.
Predsjednica latvijskog parlamenta Daiga Mierina i domaćin ovogodišnjeg samita je u svom uvodnom govoru u četvrtak naglasila da međunarodna zajednica neće tolerirati “ruski imperijalizam”.
“Moramo poput mantre ponavljati da je Krim Ukrajina, da je pokušaj Rusije da granice izmijeni vojnom silom nezakonit te da ruski zločini neće biti ignorirani. Počinitelji će biti procesuirani i dovedeni pravdi”, kazala je Mierina.
Početkom listopada, Rusija je kontrolirala nešto manje od jedne petine Ukrajine, uključujući i Krim koji je anektirala 2014., oko 80 posto Donbasa u istočnoj Ukrajini, oko 71 posto regije Herson i 72 posto regije Zaporižje.
Predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk rekao je da se Krim, unatoč okupaciji i pokušaju Rusije da poluotok pretvori u svoje vojno uporište, “ni za jotu nije maknuo od Ukrajine”.
“Postao nam je još vredniji. Nećemo odustati od Krima kao što nećemo predati nijedan dio ukrajinske zemlje koji je agresor trenutno okupirao. Oslobađanje Krima za nas nema alternativu, to je naša zemlja na kojoj živi naš narod”, poručio je Stefančuk.
Stefančuk je pozvao sudionike na jedinstvo i pitao ih “ne može li demokratski svijet zaštiti zemlju koja želi biti njegov dio?”.
Jandroković je za Hinu istaknuo da je najbolji pokazatelj sve veće potpore za Ukrajinu činjenica da je na samitu “više od 50 čelnih ljudi parlamenata tog demokratskog svijeta”.
“Sve je veći broj sudionika. Zapadni svijet ne smije ovdje pokleknuti. Demokratski svijet mora čuvati svoje vrijednosti i to je najvrednija poruka koju ovdje danas donosimo”.
Fenix-magazin/SČ/Hina
