Austrijski Hrvati su predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću postavljali brojna zanimljiva pitanja i iznosili probleme koji ih muče.
Iz Beča piše: Snježana Herek
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković koji je sudjelovao na 5. Svjetskoj konferenciji predsjednika parlamenata u utorak i srijedu u Beču, završnog dana svog boravka u austrijskom glavnom gradu, nakon kratkog susreta s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom na prijemu koji je austrijski kancelar upriličio u bečkom Austria Centru za predsjednike parlamenata iz cijeloga svijeta, u večernjim satima susreo se je u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču i s predstavnicima hrvatske zajednice i udruga, te predstavnicima Crkve u Hrvata u Austriji. Prije početka sastanka s predstavnicima hrvatske zajednice, Jandroković je pri dolasku u hrvatsko Veleposlanstvo dao kratku izjavu novinarima o protekla dva radna dana sudjelovanja na Konferenciji, te temama o kojima želi razgovarati s austrijskim Hrvatima.
„Hrvata u Austriji ima puno. Tu je 50.000 gradišćanskih Hrvata i 80.000 Hrvata koji su ovdje došli zbog posla ili iz političkih razloga u prošlosti“, rekao je Jandroković ustvrdivši:
„Svi su oni za Hrvatsku iznimno bitni“.
„Hrvatska želi razvijati kvalitetan odnos sa svim Hrvatima, s predstavnicima hrvatskih nacionalnih manjina, pa tako i ovdje u Austriji“, napomenuo je. Posebno je naglasio kako Hrvatska želi „što snažnije veze s njima, posebice s mlađom generacijom, koja se sve bolje i bolje snalazi u Austriji“.
Na novinarski upit što Hrvatska može poduzeti kako bi Austrija u austrijskim školama priznala hrvatski kao zaseban samostalan jezik, a ne kao nepostojeću umjetnu jezičnu tvorevinu tzv. BHS (bosansko-hrvatski-srpski), predsjednik Sabora je odgovorio kako je upoznat s tim problemom i da službena Hrvatska već radi na njegovom rješavanju.
„Kolege iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova su me na to upozorili. Uputili su notu austrijskoj strani, iskazavši nezadovoljstvo takvom odlukom“, rekao je Jandroković. Dodao je kako je potrebno reći i to da Austrija financijski pomaže gradišćanske Hrvate i brine o pripadnicima ove autohtone hrvatske nacionalne manjine u toj zemlji, što je vidljivo iz udvostručenih financijskih sredstava koja su im ove godine dodijeljena.
Jandroković je istaknuo kako su Hrvatska i Austrija „dvije prijateljske zemlje s puno zajedničkih interesa“, a problem koji je uočen s hrvatske strane treba riješiti.
O istim temama bilo je riječi i na susretu predsjednika Hrvatskog sabora s predstavnicima hrvatske zajednice, kojima je Jandroković rekao kako je Austrija i naš glavni investitor u hrvatsko gospodarstvo te četvrti važan partner po robnoj razmjeni i po broju turista.
„Hrvatska također ima snažnu austrijsku podršku za ulazak u Schengen, eurozonu i članstvo u OECD-u“, dodao je. Izvijestio ih je kako RH očekuje ulazak u Schengen 2022., a ulazak u eurozonu 2023. godine.
Osim ovih, za Hrvatsku strateških ciljeva, jedna od tema bilo je i hrvatsko susjedstvo, za koje je Jandroković rekao da je važno da je „stabilno i proeuropski usmjereno“.
Austrijske Hrvate je izvijestio i o kratkom susretu s austrijskim kancelarom koji je predsjedniku Hrvatskog sabora rekao kako je Hrvatska imala ove godine uspješnu turističku sezonu, na što mu je Jandroković odgovorio kako zna da je Kurz bio u Hrvatskoj, a to su registrirali i brojni hrvatski mediji. Po reakcijama austrijskih Hrvata, ljetovanje austrijskog kancelara u našoj zemlji očito je za Hrvatsku sjajna turistička promocija.
Inače tema kratkog razgovora s Kurzom bila je, što drugo, nego pandemija koronavirusa, koja muči brojne države u Europi i svijetu, jer nitko više ne želi, niti si više može priuštiti lockdown. Ne samo Hrvatska, nego ni još uvijek relativno bogata Austrija.
Austrijski Hrvati su Jandrokoviću postavljali brojna zanimljiva pitanja i iznosili probleme koji ih muče. Među njima je sigurno na prvom mjestu upotreba hrvatskog materinskog jezika u austrijskim vrtićima i školama, o čemu su iscrpno predsjednika Sabora izvijestili i gradišćanski Hrvati. Oni u Beču zamolili su ga za pomoć Hrvatske pri rješavanju priznavanja autohtonosti nacionalnim manjinama ne samo na autohtonom području gdje žive ili su živjeli nego i u gradovima gdje su odselili i gdje rade, žive i studiraju njihova djeca, pa tako i u Beču.
Jedno od pitanja bilo je i da li će se slijedeće godine održati komemoracija u Bleiburgu, na što je Jandroković rekao kako je Hrvatski sabor bio i ostati će pokrovitelj te manifestacije.
„Za nas je povijesna istina izuzetno bitna i boriti ćemo se da se i dalje komemorira nastradalim žrtvama. U kojem obliku to će se još vidjeti, jer Austrija nije sklona dosadašnjem načinu komemoracije“, pojasnio je.
„Hrvatskoj je važna briga za sve Hrvate u svijetu, a austrijski su Hrvati iznimno bitni za Hrvatsku“, poručio je na kraju svog razgovora predsjednik Hrvatskog sabora Jandroković nazočnom skupu, kojem je domaćin bio hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić s članovima svog diplomatskog tima.
Fenix-magazin/SIM/Snježana Herek
