Stanovnici Frankfurta na Google tražilici najčešće pretražuju teme o “Burnoutu” (sindrom izgaranja).
Naime, istraživanje koje je proveo institut Pen za Društvo za zdravstveno osiguranje AOK pokazalo je kako ni u jednom drugom većem njemačkom gradu se ova tema ne pretražuje tako često kao u Frankfurtu.
– Svaka četvrta osoba u Hessenu osjeća se iscrpljeno i nesposobna za rad barem jednom tjedno, izvijestilo je društvo za zdravstveno osiguranje AOK.
Burnout i depresija više nisu tabu teme. Društvo je u velikoj mjeri postaje svjesno da posao i privatni život mogu biti opasan duo.
– Mnoge radne aktivnosti uključuju veće psihološke izazove i zaposlenici ih doživljavaju kao “stresne”, javlja Ministarstvo rada, integracije, mladih i socijalnih pitanja u Hessenu.
Stanovnike Frankfurta najviše muči financijska nesigurnost, nehumano tržište nekretnina i briga o djeci. Starije generacije drhte pri pomisli na mirovinu. To predstavlja ogroman pritisak na psihu, poručuju iz AOK-a.
Istraživanje je provedeno za svaki grad u Njemačkoj koji ima više od 300.000 stanovnika. Ispitana su tri pojma za pretraživanje: “Burnout”, „Simptomi burnouta” i “liječenje Brnouta”.
– U posljednje tri godine, pretraživanja na Googleu za “simptome Burnouta” u Njemačkoj porasla su za više od 300 posto. Prema istraživanju, žarište pretraživanja je u Frankfurtu, napominje AOK.
Prema istraživanju AOK-a, više od 2 od 100 stanovnika u Frankfurtu svake godine pretražuju pojam “Burnout”.
Sindrom burnout ili sindrom izgaranja označava progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada kao posljedica frustracije i kroničnog stresa na radnom mjestu. Burnout sindrom ne događa se preko noći, a simptomi su u početku suptilni. S vremenom su simptomi sve naglašeniji i zahvaćaju sve aspekte zdravlja: tjelesni simptomi (umor i iscrpljenost, pad imuniteta i učestale bolesti, česte glavobolje i bol u mišićima, gubitak apetita i poteškoće sa spavanjem), kognitivni simptomi (poteškoće s koncentracijom, problemi s pamćenjem, smanjena pažnja), emocionalni simptomi (osjećaj neuspjeha i sumnja u sebe, osjećaj bespomoćni i beznadnosti, manjak samopouzdanja i samoća, gubitak motivacije), bihevioralni simptomi (povlačenje iz posla i bijeg od odgovornosti, socijalna izolacija, zlouporaba hrane, lijekova i alkohola, prenošenje frustracija na osobe oko sebe).
Pojam burnout uveo je 1974. godine psihoanalitičar Herbert Freudenberger u New Yorku. U to je vrijeme pritužbu povezao s ljudima u društvenim profesijama, kao što je njegovateljstvo, koji su bili posebno predani pružanju skrbi ne obraćajući pažnju na granice svog učinka i ne čineći ništa ugodno radosno za sebe kao naknadu.
Fenix-magazin/MD/
