U Parku prirode Lonjsko polje izrađena je prva “ljetna rezidencija” odnosno nastamba za šišmiše, koja prema Sporazumu za očuvanje europskih šišmiša organizacije EUROBATS, zadovoljava sve kriterije za uvrštavanje na popis međunarodno važnih skloništa za šišmiše, javlja Hina.
Zatopljenje donosi povećanje broja insekata kojima se šišmiši hrane pa nakon zimskog sna počinje njihovo doseljavanje u ljetna prebivališta.
Šišmiši će sada prvi put naseliti i novu nastambu na suvenirnici Posjetiteljskog centra u mjestu Krapje. Naime, kako šišmiši, uz šumska staništa i spilje, nastanjuju i stare kuće građene od prirodnih materijala, tako su se prije četiri godine počeli doseljavati u zidove suvenirnice.
Prostor između drvenih hrastovih planjki i unutarnjeg zida posebno se svidio čudesnim letećim sisavcima, no kako oni utječu na higijenu prostora, stručnjaci Parka prirode Lonjsko polje predložili su postavljanje nastambe za šišmiše. To rješenje naslanja se na dobru praksu zaštite šišmiša u svijetu. Na drveno pročelje suvenirnice stavljene su dvije hrastove nastambe za šišmiše s po tri komore.
“Zbog pandemije koronavirusa šišmiši su proteklih mjeseci nepotrebno stigmatizirani u dijelu javnosti. Šišmiši u Hrvatskoj tim virusom ne mogu zaraziti ljude, a vrijednost šišmiša za ekološki sustav iznimno je velika. U suvenirnici u Krapju obitavale su čak četiri vrste strogo zaštićenih vrsta šišmiša iz roda patuljastih šišmiša. Sada pratimo kako će šišmiši prihvatiti novu nastambu“, kazala je u povodu 17. travnja, Međunarodnog dana uvažavanja šišmiša, stručna voditeljica Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje, Valerija Hima.
Uvrštavanje nove nastambe na popis međunarodno važnih skloništa za šišmiše, predložili su stručnjaci Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, koji su u Krapju obavili nužna istraživanja. Spomenutim se sporazumom zaštićuje ukupno 51 europska vrsta šišmiša.
Međunarodni dan uvažavanja šišmiša obilježava se kako bi se javnost upoznala s vrijednošću te zaštićene životinjske vrste. Šišmiš, uz ostalo, dnevno pojede nekoliko stotina komaraca, čime doprinose ekološkoj ravnoteži smanjujući broj insekata. Neke rijetke vrste šišmiša pomažu i u oprašivanju biljaka. Na svijetu ima oko 1400 vrsta šišmiša, koji žive u prirodi, ali i urbanim sredinama, parkovima, dvorištima te građevinama.
Fenix-magazin/MD/Hina
