U Hrvatskoj matici iseljenika u Dubrovniku u četvrtaka uvečer je otvorena izložba slika iz zbirke umjetničkih slika dr. sc. fra Jakova Rafaela Romića, povratnika iz Njemačke.
Po umirovljenju i povratku u Hrvatsku, zbirku je odlučio pohraniti u samostana sv. Ante na Poljudu u Splitu, koja je i uređena kao izložbeni prostor i u kojoj se može vidjeti “pravo malo blago hrvatske likovne umjetnosti druge polovice 20. Stoljeća”
U sklopu predstavljanja u Dubrovniku, s kojim je fra Jakov Rafael Romić životno vezan, predstavljena je i njegova zbirka pjesama „Otuđenje banovina slobode“. 
-Boraveći desetljećima među hrvatskim iseljenicima, poglavito u Njemačkoj, fra Rafael Romić trudio se graditi mostove i održavati plamen ljubavi Hrvata izvan domovine prema svome podrijetlu. Čak i četvrte generacije iseljenika koje su sasvim zaboravile naš jezik, ali znaju sve pjesme napamet, osjećaju u sebi nešto što je jače od leksičkih prepreka i geografske udaljenosti. Oni osjećaju potrebu za pripadnošću, žele tražiti svoje korijene i žive kulturom koju su im namrijeli njihovi stari, ali – u drugoj sredini, kazao je na otvaranju izložbe povjesničar umjetnosti Marin Ivanović.
Ivanović je istaknuo da su manifestacije koje je fra Rafael organizirao, poglavito likovne izložbe hrvatskih umjetnika, imale važnu ulogu u krpanju poveznica i upredanju novih, nastale sa željom da se kulturom definira vlastiti identitet.
Među brojnim slikama i grafikama izloženim u Dubrovniku, može se vidjeti crtež Miroslava Kraljevića, grafička minijatura Virgilija Nevjestića, portreti fra Rafaela s majkom i fra Marijana Balda Zlovečere, oba u tehnici ulja na platnu, slikara Josipa Crnoborija, djelo Biserke Gall s prikazom interijera katedrale Notre Dame u Reimsu u tehnici suhog pastela, kao i profil ženske glave u crnim konturama na crvenoj podlozi, kroz čiju se kosu provlače potezi crvene, bijele i plave Antona Cetina. Tu su i dvije slike Kemala Širbegovića s prikazom križa, kao i desetak drugih grafika i slika umjetnika koji su se susretali s fra Rafaelom i poklanjali mu svoje radove.
-Romićevo pjesnišvo nije na tragu tradicionalnog pjesništva, a nije ni postmodernističko, već je riječ o odjeku angažiranog modernizma, s odjecimo šestdesetosmaškog idelizma i franjevačke angažiranosti. Primjećuje se stegnuti, škrti, hercegovači stih, koji nalazimo kod brojnih pjesnika s toga područja – istaknuo je dr.sc. Ante Šoljić koji je s autorom studirao u Rimu govoreći o zbirci pjesama „Otuđenje banovina slobode“.
-Kod fra Jakova Rafaela Romića primjećujemo nebrigu za formalno pjesništvo i mode, Romić po franjevačkoj suosjećajnosti, strši u suvremenom hrvatskom pjesništvu. Ovu zbirku karakterizira vedrina – zaključio je Šoljić. Vrlo dirljivo bilo je čitanje njegove pjesme posvećene njihovom prijatelju koji je poginuo u prometnoj nesreći.
Uz fra Jakova Rafaela Romića, Antu Šoljića i Marina Ivanovića, na otvaranju je govorila i voditeljica ureda Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik Maja Mozara. Glazbeni gost večeri bio je Lovro Barišić.
(md)
