U životu svakog naroda postoje prijelomni trenutci koji u bitnome definiraju budućnost tog naroda. To je vrijeme u kojemu umnost umnih i hrabrost hrabrih postiže takve rezultate da redefinira sve postojeće norme i zakone te uvodi naciju u novu epohu.
Piše: Dario Holenda, hrvatski branitelj
Domovinski rat 1991.-1995. je zasigurno onaj moment u kojem je sva drama opstanka ili nestanka hrvatske nacije s povijesne političke scene bila na svome vrhuncu. Svega toga svjestan je hrvatski konzul iz Stuttgarta Ivan Sablić koji je želio hrvatske iseljenike upoznati sa istinskim herojima, ljudima koji su prijelomne trenutke učinili pobjedničkima. O toj drami stvaranja i obrane hrvatske države, u kojoj je često čitava sudbina jedne nacije visila o koncu snage pojedinca, svjedočili su u prostorijama Kolpinghaus u Stuttgartu hrvatski branitelji i umirovljeni visoki časnici Hrvatske vojske: Dragan Umičević umirovljeni glavni policijski inspektor i pukovnik, Valentino Rajković umirovljeni pukovnik HV, Petar Bajan umirovljeni stožerni brigadir HV, Alojz Hren umirovljeni pukovnik HV, Hajro Vandžić umirovljeni bojnik HV, Nikola Tominac umirovljeni pukovnik HV.
Vrijeme izazova za umne i hrabre
A da umnost umnih i hrabrost hrabrih ne bude tek puka filozofska tlapnja pobrinula se sudbina koja je pred svoje protagoniste postavila takve izazove na kojima će oni morati dokazati jesu li uistinu nosioci spomenutih vrlina vrijednih slobode čitave nacije.
Svjestan sam kako je svaki od gore navedenih časnika i protagonista Domovinskog rata imao svoje sudbinske izazove, međutim svjedočenje stožernog brigadira Petra Bajana ratnog zapovjednika Crnih Mambi o obrani Farkašića posebno bih istaknuo, ne samo zbog važnosti vojničkog podviga i sprječavanja eventualnog pada u jesen 1991. godine glavnog grada Republike Hrvatske Zagreba, nego upravo kao primjer kako čitava nacija u prijelomnim trenutcima ovisi o volji pojedinca u ovom pak slučaju vojničkom umijeću i hrabrosti Petra Bajana i njegovih Crnih Mambi.
Obrana Novog Farkašića ključna bitka Domovinskog rata
Naime, Petar Bajan se zajedno sa svojom grupom od 37 Crnih Mambi 1. listopada 1991. godine prebacio na desnu obalu rijeke Kupe. Nakon odlaska u izviđanje zaključili su kako su se neprijateljska JNA i pridodani četnici povukli iz već okupiranog Novog Farkašića.
Petar Bajan je rasporedio svoje vojnike i grupu mještana na početak i kraj Novog Farkašića, tj. jednu grupu u smjeru Petrinje, a drugu prema Glini. Ubrzo, točnije 18. listopada 1991. godine, uslijedio je žestok napad neprijateljske JNA i pridodanih četnika na Farkašić iz smjera Gline a potom i iz smjera Petrinje.
Crne Mambe nanijele težak poraz neprijatelju
Crne Mambe odbile su napad i nakon višesatne borbe nanijele težak poraz velikosrpskom agresoru i zarobile tri tenka. Sljedeći dan po izuzetno gustoj magli Petar Bajan poveo je grupu svojih vojnika u izviđanje.
Prilikom izviđanja zbog slabe vidljivosti primijetili su kako se nalaze upravo među neprijateljskim vojnicima koji su doručkovali. Prizor je bio zastrašujuć: desetine tenkova i 3.000 vojnika JNA, mobiliziranih rezervista i četnika jeli su paštetu i pili čaj.
Iznenađujući protunapad Crnih Mambi
Znajući kako ne smije dati vremena toj vojničkoj sili da se razvije i krene u opći napad na Novi Farkašić Petar Bajan je odlučio iznenaditi neprijatelja i krenuti u protunapad. S grupom od 13 svojih vojnika približio se neprijatelju i krenuo u žestok okršaj nanijevši mu teške gubitke u ljudstvu i tehnici.
Akcija Crnih Mambi i Petra Bajana u potpunosti je iznenadila i slomila agresora u namjeri daljnjeg napredovanja prema Zagrebu i njegovoj bližoj zadaći da se prvo spoji sa svojim snagama u raketnoj bazi JNA u mjestu Žažina, te potom poveže sa snagama JNA u Velikoj Buni i na koncu deblokira vojarnu JNA Maršal Tito u Zagrebu i na taj način stavi glavni grad Hrvatske pod svoju kontrolu.
Petar Bajan i Crne Mambe bili su te jeseni 1991. godine na visini zadatka koje je sudbina postavila pred njih. Njihova hrabrost, požrtvovnost i na koncu humanost redefinirali su tadašnju tešku stvarnost i otvorili novu slobodarsku epohu čije rezultate danas svi skupa živimo. Zadaća hrvatske države je očuvati sjećanje na hrabre ljude koji su donijeli slobodu.
Fenix-magazin/Dario Holenda
