Bosna i Hercegovina bi konačne i potvrđene rezultate izbora provedenih 2. listopada trebala dobiti do početka studenog, no već sada je jasno kako postoje najmanje dvije opcije za uspostavu nove vlasti pa je ključno je pitanje tko će u njoj predstavljati Bošnjake.
Pokazatelji dostupni tri dana nakon izbora potvrđuju kako će pojedinačno najjače stranke biti one koje su i do sada činile vladajuću koaliciju u državi, odnosno Stranka demokratske akcije (SDA), HDZ BiH i savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.
One će pojedinačno imati najveći broj zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta BiH, a Dodik je potvrdio kako je s liderom HDZ-a Draganom Čovićem već dogovorio koaliciju.
Jedini uvjet kojega on za sada postavlja je da mjesto ministra vanjskih poslova pripadne Srbima. Prema nepisanom pravilu etničke rotacije novi predsjedatelj Vijeća ministara BiH trebao bi biti Hrvat, a po izbornim rezultatima izvjesno je da će to biti osoba koju odredi HDZ.
Zapreka tome mogao bi biti Željko Komšić, s obzirom da predsjedatelja Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo BiH u koje je on izabran, a potvrđuje ga Zastupnički dom državnog parlamenta.
“Ne vjerujem da sam spreman u ovom trenutku to prihvatiti”, izjavio je Komšić komentirajući očekivanja da HDZ predloži premijera. Među bošnjačkim strankama, u koje spada i njegova Demokratska fronta, prevladava svijest kako je HDZ nezaobilazan partner u formiranju vlasti, no Komšić prema HDZ-u i dalje ima rezerve kao što ih je imao i do sada.
Upitna bošnjačka koalicija u vlasti
I Elmedin Konaković, lider stranke (Narod i pravda), koja je sa SDP BiH i Našom strankom (NS) odavno sklopila sporazum o zajedničkom djelovanju nakon izbora, misli da je HDZ nezaobilazan partner u vlasti. Uz to, on sada kaže i kako je uvjeren da će njegov blok moći istisnuti SDA iz državne ali i federalne vlasti.
“Stvoreni su uvjeti da ‘trojka’ sa strankama koje su podržale Denisa Bećirovića okupi koalicijsku većinu i ponudi Bosni i Hercegovini potpuno jednu novu politiku. To je po meni realnija opcija, nego da će SDA uspjeti stvoriti koalicijski kapacitet”, kazao je Konaković nakon što su postali jasni izborni rezultati.
No čelnik SDA Bakir Izetbegović, kojega je u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH teško porazio oporbeni Bećirović, ipak se ne predaje i tvrdi kako su Konakovićevi planovi “nemoguća misija”.
“Treba formirati stabilne koalicije”, kazao je Izetbegović dodajući kako je to uvjet da se postupno ide i na promjene ustava odnosno izbornog zakona, za što je potrebno okupiti dvije trećine zastupnika u parlamentu BiH.
SDA u ovom trenutku računa na koalicijski kapacitet Komšićeve demokratske fronte (DF) koja je na izborima prošla iznenađujuće dobro, jer je četvrta po broju osvojenih glasova.
Sukladno odredbama izbornog zakona, nakon objave potvrđenih rezultata novo Predsjedništvo BiH se konstituira najkasnije za 15 dana, a Zastupnički dom državnog parlamenta u roku od 30 dana.
U roku od 15 dana nakon konstituiranja Predsjedništvo imenuje predsjedatelja Vijeća ministara, o čemu odmah nakon toga odlučuje Zastupnički dom, a ukoliko tamo dobije potvrdu premijer ima još 35 dana da predloži ministre koje opet potvrđuje parlament.
Nešto su kraći rokovi za uspostavu zakonodavne vlasti u entitetima, jer je u Republici Srpskoj za to predviđeno razdoblje od 15 dana nakon izbora, a u Federaciji BiH 20 dana.
Fenix-magazin/MMD/Hina
