Njemačka u nedjelju izlazi na izbore za novi saziv donjeg doma parlamenta, Bundestaga. Ishod glasovanja neizravno će odlučiti tko će biti kancelar.
Predstojeći izbori su preuranjeni, jer je sadašnja vladajuća koalicija izgubila većinu krajem prošle godine. To se rijetko događa, ali izbori u Njemačkoj imaju i druge, češće specifičnosti.
Tko ima pravo glasa?
Svi njemački državljani koji na dan izbora imaju najmanje 18 godina mogu glasovati, osobno ili poštom, javlja Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Bira li se kancelar izravno?
Ne. Glasuje se za članove Bundestaga, koji zatim biraju kancelara. Kandidate je predložilo pet političkih skupina koje sudjeluju na izborima.
To su prije svega Kršćansko-demokratska unija (CDU) sa svojom bavarskom sestrinskom strankom Kršćansko-socijalnom unijom (CSU) i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD). Do sada je kancelar bio iz CDU/CSU ili SPD-a.
Kandidate za kancelara imaju i Zeleni, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) i relativno novi populistički Savez Sarah Wagenknecht (BSW).
Ovisno o tome koja stranka osvoji najviše glasova, jedan od tih kandidata dobit će priliku pokušati sastaviti vladu – bilo samostalno ili, vjerojatnije, u koaliciji.
Druge stranke nisu predložile kandidate za kancelara jer ne očekuju vodeću ulogu u mogućoj koaliciji.
Zašto Nijemci imaju dva glasa na državnim izborima?
Svojim prvim glasom izravno biraju kandidata iz svoje izborne jedinice, što se naziva “izravni mandat”. Taj kandidat najčešće je stranački, dok nezavisni kandidati za sudjelovanje na izborima moraju prikupiti 200 potpisa birača u svojoj izbornoj jedinici.
Stranke se bore za drugi glas, a on je ključan. Postotak “drugih glasova” osvojenih u cijeloj Njemačkoj određuje ukupan broj mjesta koje stranka dobiva u Bundestagu. Ovaj dvostruki sustav raspodjele mandata čini njemački izborni sustav posebno složenim.
Tko može postati član Bundestaga?
Kandidati koji osvoje većinu prvih glasova u jednoj od 299 izbornih jedinica automatski ulaze u Bundestag – pod uvjetom da je njihova stranka osvojila dovoljno mjesta kroz drugo glasovanje.
Ukupan broj zastupnika se udvostručuje, pa se preostali kandidati dodaju sa stranačkih lista u 16 pokrajina, ovisno o rezultatu stranke u drugom glasovanju. Veće šanse za ulazak u Sabor imaju kandidati koji su na vrhu stranačkih lista.
Stranke moraju osvojiti najmanje pet posto ostalih glasova da bi ušle u Bundestag. Ova izborna prepreka sprječava fragmentaciju političke scene, ali bi ove godine mogla dovesti do toga da stranke koje su dugo bile u Bundestagu, poput liberala (FDP), ispadnu iz parlamenta.
Međutim, postoji iznimka. Stranke koje ne prijeđu izborni prag od pet posto mogu ući u Bundestag ako osvoje izravne mandate u najmanje tri izborne jedinice.
Zašto će sljedeći Bundestag imati znatno manje zastupnika?
Odlazeći Bundestag imao je rekordnih 736 zastupnika, a sada ih ima 733. To je dijelom rezultat prethodnih pravila koja su nekim strankama dodijelila dodatna mjesta kako bi proporcionalna raspodjela mjesta bila u skladu s rezultatima drugog glasovanja.
Međutim, reforme donesene 2023. ograničile su ukupan broj zastupničkih mjesta na 630, počevši od ovih izbora.
Mijenja li se što u gornjem domu parlamenta?
Ne. Sastav Bundesrata određen je izborima u 16 saveznih država, a ti se izbori ne održavaju istog dana kad i izbori za Bundestag.
Prvi sljedeći državni izbori bit će u Hamburgu 2. ožujka – oni su ujedno i jedini ove godine.
Fenix-magazin/MD/dpa
