Njemačko tržište rada je 2021. dobro podnijelo izazove pandemije. Hoće li i u 2022. biti tako? Glavobolje zadaje soj koronavirusa omikron, ali i kronični nedostatak stručne radne snage, piše DW.
Pred sam kraj 2021. godine u Saveznoj agenciji za zapošljavanje u Nürnbergu se s jedne strane slavilo zbog pada broja nezaposlenih u usporedbi s istim razdobljem 2020., ali je istodobno rasla zabrinutost zbog sve više zahtjeva poduzeća za subvencioniranjem skraćenog radnog vremena.
Stopa nezaposlenosti u Njemačkoj iznosi 5,1 posto, nezaposlenost je u prosincu narasla neznatno za 12.000 na 2,31 milijun u usporedbi sa studenim. Istodobno upada u oči da se ovaj porast bilježi isključivo na istoku zemlje. Krajem 2020. stopa nezaposlenosti je još iznosila 5,9 posto.
Zabrinutost zbog zahtjeva za skraćenim radnim vremenom
Novi/stari ministar rada Hubertus Heil (SPD) je posebice zadovoljan zbog povijesno niske stope nezaposlenosti kod mladih, vrijednost koja je upravo u godinama visoke nezaposlenosti stručnjacima zadavala glavobolje. Heil trlja ruke i zbog ukupnog broja zaposlenih osoba koji je dosegao rekordnih 34,37 milijuna.„Ovaj uspjeh treba zahvaliti angažmanu njemačkih poduzetnika, ali i odlučnom kriznom menadžmentu savezne vlade”, rekao je Heil.
On je posebno istaknuo mjeru pojačane subvencije skraćenog radnog vremena, mjere za kojom su mnogi poslodavci posegnuli tijekom pandemije, posebice za vrijeme prvog vala na proljeća 2020. kada se gotovo šest milijuna zaposlenih nalazilo pod mjerom skraćenog radnog vremena.
Sada međutim opet raste broj zahtjeva poduzeća za subvenciju skraćenog radnog vremena. Samo u prosincu je podneseno preko 300.000 zahtjeva posebice u sektoru ugostiteljstva i maloprodaje, sektori koji su najviše pogođeni ograničenjima u sklopu borbe protiv pandemije koronavirusa. Tako bi broj zaposlenih obuhvaćenih mjerom skraćenog radnog vremena mogao ponovno prijeći granicu od jednog milijuna.
„Još nismo sigurni kako će se omikron varijanta odraziti na razvoj tržišta rada”, rekao je Heil.
Uvoz stručnjaka ali s konkretnim ciljem
No bez obzira na razvoj na tržištu rada već je sad sigurno da će se poslodavci i dalje boriti s kroničnim manjkom kvalificirane radne snage u mnogim sektorima. Za predstavnike poslodavaca je ublažavanje ove nestašice primarna zadaća nove koalicijske vlade.
„To je kočnica rasta njemačkoga gospodarstva. Mnoge narudžbe ne mogu biti preuzete zbog nedostatka kvalificirane radne snage”, rekao je predsjednik Saveza poslodavaca Rainer Dulger. Rješenje: pojačano useljavanje. „Zadaća nove vlade mora biti da se pojednostavljenje upravnog postupka za ciljano useljavanje stručne radne snage. Inače prijeti potpuni zastoj u razvoju i napretku gospodarstva”, rekao je Dulger.
On, kao i nova vlada, svjesno govore o ciljanom useljavanju stručnjaka.Jer i dalje upada u oči jedna činjenica: stopa nezaposlenost među strancima u Njemačkoj je još uvijek s 14,4 posto gotovo tri puta više nego među njemačkim državljanima što je posljedica neciljane i stihijske migracijske politike Njemačke posljednjih desetljeća.
S druge strane programi zapošljavanja radnika u sklopu projekta poput onog za zapadni Balkan koji je uveden početkom 2016. zapinju zbog nemogućnosti njemačkih konzularnih predstavništava da obrade toliki broj zahtjeva.
Fenix-magazin/MMD/DW
