Mimohodom “Korak po korak” i polaganjem vijenaca kod Središnjeg križa na groblju sv. Luke, u Škabrnji je u utorak završeno središnje obilježavanje 34. obljetnice stradanja toga ravnokotarskoga mjesta.
Hodnja u kojoj su, uz brojne građane, bila izaslanstva Vlade i Hrvatskog sabora, zadarske i susjednih dalmatinskih županija, predstavnici braniteljskih i civilnih udruga te saborski zastupnici, krenula je s Trga dr. Franje Tuđmana, a predvodili su je pripadnici Hrvatske vojske sa zastavama svih ratnih postrojba, kadeti Policijske akademije, članovi povijesnih postrojba, obitelji stradalih i nestalih hrvatskih branitelja i civila te hrvatski branitelji.
Pokraj Središnjeg križa i Spomen obilježja za poginule u Domovinskom ratu na groblju sv. Luke pročitana su imena svih stradalih i položeni vijenci.
Prije mimohoda, predvodeći misno slavlje u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić rekao je kako je Škabrnja postala jedan od simbola stradanja hrvatskoga naroda u Domovinskom ratu, simbol boli, ali i vjere koja nije posustala ni pred zločinom i pred smrću.
“Škabrnja je postala mjesto sjećanja, domoljublja, ali i čišćenje duše i savjesti. U Škabrnju se ne dolazi samo tugovati i prisjećati strašnih događaja nego i moliti i učiti. Jer upravo ovdje, na ovoj zemlji natopljenoj suzama i krvlju nedužnih, uči se istinsko značenje vjere koja ne bježi od boli i smrti, nego je pretvara u molitvu, vjere koja ne prestaje ni onda kad sve ljudske riječi umuknu pred počinjenim zločinom”.
Ljubiti domovinu znači čuvati uspomenu i graditi budućnost
Ovdje učimo, ustvrdio je Zgrablić, da ljubav prema domovini nije samo osjećaj ponosa, nego i spremnost na žrtvu, na odgovornost, na istinu i pravednost. Ljubiti domovinu znači čuvati uspomenu na one koji su poginuli, ali i graditi budućnost dostojnu njihove žrtve – budućnost mira, solidarnosti, poštenja i bratstva.
“Promatrajući Škabrnju danas, ovdje nas Bog uči da iz pepela može niknuti novi život, da iz križa raste uskrsnuće, i da se iz boli rađa sposobnost za oproštenje, oproštenje koji ne briše istinu nego oslobađa srce i otvara prostor za suživot. To potvrđuje i naša brojna nazočnost u molitvi na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje”, poručio je Zgrablić.
Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. godine rano ujutro pod zapovjedništvom Ratka Mladića iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.
Glavni udar i težište napada agresora bili su na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA.
Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrili u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su izvlačeni van, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobili su i odveli u Benkovac.
Nakon toga Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a cijelo je područje minirano. Na dan napada mučki je ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja, a ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.
Ranije smo pisali:
U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata te žrtvu Vukovara i Škabrnje, u utorak je obilježena 34. obljetnica stradanja Škabrnje uz poruku ministra pravosuđa Damira Habijana da “dok i posljednja nestala osoba ne bude pronađena, ne možemo biti mirni”.
Habijan je izjavio kako je ovaj dan ispunjen tugom, ali i ponosom i nadom, podsjetivši da su na tom području počinjeni iznimno teški ratni zločini, koji i danas predstavljaju “sliku poraza čovječanstva” jer “niti jedna kazna ne može vratiti žrtve ni izbrisati strahotu koja se ovdje dogodila”.
Naveo je kako je trenutno u Hrvatskoj u tijeku 69 postupaka za ratne zločine, sedam je novih pokrenuto ove godine, dok ih je 74 pravomoćno okončano. Upozorio je i na neriješeno pitanje 1740 nestalih osoba.
“Dok i posljednju nestalu osobu ne pronađemo, ne može biti mira”, poručio je. Napredak u procesuiranju ovisi o suradnji Srbije, za koju je ocijenio da nije na zadovoljavajućoj razini, te naglasio da Hrvatska ne smije odustati od traženja pravde za žrtve.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković poručio je kako ga posebno raduje velik broj mladih ljudi na obilježavanju, jer je upravo prijenos sjećanja na nove generacije smisao komemoracija.
“Hrvatska danas, 34 godine nakon tragedije, gradi bolje, tolerantnije i sigurnije društvo”, izjavio je Butković dodavši da stanovnici Škabrnje i dalje nose težak teret zbog neprocesuiranih zločina, ali vjeruje da pravosudne institucije rade sve kako bi se to promijenilo.
Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić istaknuo je kako je obilježavanje istodobno tužan i ponosan trenutak, podsjetivši na demografske gubitke u Domovinskom ratu, uključujući pogibiju stotina djece i cijelih obitelji.
Samo nas budućnost može spasiti
Naglasio je pozitivne trendove u Škabrnji, gdje se stanovništvo vraća, gradi se novi vrtić, a kapaciteti su već nedostatni zbog povećanog interesa mladih obitelji.
“Već pet mjeseci zaredom imamo više rođenih nego lani, gotovo 800 djece više u prvih deset mjeseci”, rekao je Šipić te poručio da se Hrvatska, uz komemoraciju žrtava, mora okrenuti budućnosti. Samo nas budućnost može spasiti, beskorisne teme i rasprave ne donose dobro, dodao je.
Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić istaknuo je da se napad na mjesto 1991. nije mogao spriječiti jer su, kako kaže, planovi za porobljavanje Hrvatske postojali godinama prije izbijanja sukoba.
“Nije se moglo spriječiti da Ratko Mladić krene iz Knina. Oni su godinama prije toga kovali planove kako će porobiti ostatak tadašnje Jugoslavije, koju su smatrali velikom Srbijom. Hrvatski narod svoju sudbinu nije mogao izbjeći”, rekao je.
Kao najveće krivce naveo je tadašnje političke odluke o predaji oružja Teritorijalne obrane. “Slovenija je zadržala svoje oružje, a Račan i njegova klika predali su naše oružje da ga čuva JNA. Oni koji su im vjerovali snose odgovornost za ono što nam se dogodilo”, dodao je.
Oko 20 vojnika je poginulo, a 40 do 50 ih je zarobljeno, rekao je i naglasio brutalnost zločina počinjenih nad braniteljima i civilima.
“Ovdje, na mjestu na kojem sada stojimo, moj je vojnik bio mučen živ, rezali su mu uši, klali ga. To je promatralo dvadesetak žena iz Škabrnje koje su tada bile zarobljene. Naše vojnike mučki su ubijali, a žene su stavljali pred tenkove”, rekao je.
Komemorativni program u Škabrnji obilježen je polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i odavanjem počasti poginulim braniteljima i civilima, uz poruku da se žrtve nikada neće zaboraviti i da će potraga za nestalima i dalje biti prioritet hrvatskih institucija.
Fenix-magazin/MD/Hina
