Arhivska snimka Zoran Andročeca / Foto: Fenix

Iz Čakovca uputili apel protiv direktive EU o izaslanim radnicima

Danas su se u Čakovcu sastali gospodarstvenici okupljeni oko gospodarsko – interesnog udruženja INGRA-DET, da zajedno s akademskom zajednicom porazgovaraju o problemu hrvatske inferiornosti, budućnosti znanja te pogoršanju uvjeta rada u EU za naša poduzeća koja na ta tržišta šalju izaslane radnike, a u vidu predložene EU direktive o izaslanim radnicima, javlja međimurski internet portal Emedjimurje.rtl.hr

O tematici izaslanih radnika već smo pisali i na portalu Fenix-magazin a kako piše međimurski portal protekli mjesec o tematici izaslanih radnika diskutiralo se i ciljano argumentiralo i na sastanku u Varaždinu, a riječi je bilo i na održanom sastanku u Tehnixu ovaj mjesec.

Izaslani radnici u stranoj zemlji trebali bi po toj EU direktivi biti plaćeni jednako kao i njihovi domaći za isti rad. Time bi tvrtke iz siromašnijih članica, kao i Hrvatske, izgubile konkurentsku prednost i ne bi mogle dobivati posao u bogatijim članicama, a što bi negativno utjecalo i na zaposlenost, a o čemu smo već pisali.

O tim i sličnim temama raspravljalo se danas na okruglom stolu u čakovečkom restoranu Shamper.

– U direktivi EU o izaslanim radnicima, radi se o dramatičnom pogoršanju statusa hrvatskih tvrtki na europskom tržištu, zaključava se rad hrvatskih tvrtki, a naši radnici se vrbuju da direktno rade za njemačke, francuske ili druge tvrtke. Radi se o dramatičnom povećanju doprinosa za rad u inozemstvu, a sve zato jer su države istočne europe po damping cijenama na zapadna tržiša plasirala tvrtke koje nisu plaćale poreze, a plaćeni doprinosi bili su minimalni. Sad smo mi ikao INGRA-DET koji okuplja 50 firmi u Njemačkoj i radi na tom tržištu pedeset godina, sa 2500 ljudi te koji nismo radili na taj način, svrstani u isti koš i moramo podnijeti najveći trošak u vidu zatvaranja tržišta EU. Pozivamo Vladu da hitno razmotri mjere za poboljšanje našeg statusa i pruži maksimalni otpor implementaciji ove direktive. Očekujemo od HUP-a, Gospodarske komore i gospodarstva da se ozbiljno posvete ovoj temi. Nadam se da će nas premijer Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković primiti na obećani sastanak i da ćemo mu pojasniti problematiku – rekao je direktor INGRA-DET Zoran Andročec.

Po A1 dozvolama za izaslanje u EU radi i do 40.000 naših ljudi. Radi se o najboljim hrvatskim radnicima, majstorima i inženjerima koji vani rade najsloženije industrijske radove.

– Ako bi platili iste doprinose za naše radnike, kao što to se plaća za njemačkog ili primjerice francuskog na njihovom tržištu, mi nemamo tu cijenu i kalkulaciju i ne možemo više raditi na tome tržištu. Mi uz tu cijenu rada koju oni predlažu u direktivi, moramo platiti i sve ostale troškove – transporta, smještaja, prehrane i ostale slične troškove, a što naša konkurencija na svojem domaćem tržištu ne mora platiti. Osjećamo da ova direktiva zatvara tržište Europe, odnosno osnovnu slobodu rada i kretanja – poručio je iz Čakovca Zoran Andročec.

Teme o izaslanim radnicima i direktivi dohvatio se i domaći poduzenik Drago Novak direktor poduzeća Elting koji zapošljava 50 naših radnika u Njemačkoj.

– Ukupno zapošljavamo 70 radnika, 50 u Njemačkoj i 20 u Hrvatskoj. Promjene koje planiraju nastupiti povući će za sobom veću cijenu rada, doprinose ćemo morati plaćati u Njemačkoj, neto dio plaće radnika neće porasti, a država će izgubiti te doprinose koje sada za radnike uplaćujemo u Hrvatskoj. Morat ćemo ih uplaćivati u Njemačkoj. Mi ćemo kao poduzeća cijenu rada morati dići – istaknuo je Novak.

–  Naši radnici plaćeni su u neto dijelu gotovo isto kao i njemački radnici –  poručio je Drago Novak.

Hrvatska akademska zajednica bila je predstavljena danas kroz Akademiju tehničkih znanosti i profesora dr. sc. Vladimira Andročeca. Rasprava se vodila da se vidi koliko projekata mogu napraviti u sinergiji akademska zajednica, industrija i Vlada.

– Iz akademske perspektive, hrvatska je inferiorna na zapadne zemlje te je osnovni cilj dići razinu da im možemo konkurirati po znanju i društvenim razinama. To je moguće kroz sustav inovacija i istraživanja te provođenju projekata koje nudi EU.

Naši ljudi da bi bili konkurenti moraju dici razinu obrazovanja. Slovenija ima 40 inovacija na 100.000 stanovnika, mi na toliko ljudi imamo samo 2, rekao je izmeđ ostalog profesor dr. sc. Vladimir Andročec.

Fenix-magazin/MD/Emedjimurje.rtl.hr

https://www.facebook.com/eMedjimurje.hr/videos/1708334372534866/

Pogledajte drugo

POLICIJA

NJEMAČKA: Hrvata od zatvora spasio prijatelj iz Münchena

Pet puta je bila raspisana tjeralica za 30-godišnjim Hrvatom koji zaustavljen u subotu popodne tijekom …