U 16. po redu Večernjakovu izboru najpopularnijih Hrvata u iseljeništvu u kategoriji “posebne nagrade žirija” Večernjakovu domovnicu za promociju hrvatskog jezika i kulture dobila je Hrvatska nastava Mainz koju vodi učiteljica Ivona Dujmović.
Mladoj učiteljici Večernjakova domovnica je uručena na dodjeli nagrada u petak u Kongresnoj dvorani u Bad Homburgu, a po povratku u Mainz svojim je učenicima napomenula kako su upravo oni zaslužni za to značajno priznanje jer ustrajno dolaze na hrvatsku nastavu, sudjeluju u raznim školskim projektima i preko hrvatske nastave, odnosno hrvatskoga jezika osjećaju povezanost sa svojom domovinom Hrvatskom.
Ivona Dujmović je otkrila kako joj ju je sama nominacija Hrvatske nastave Mainz za Večernjakovu domovnicu ugodno iznenadila.
– Sama nominacija za Večernjakovu domovnicu me veoma ugodno iznenadila. Osobno biti na ovako divnoj svečanosti za mene je bila velika čast, a pogotovo primiti posebnu nagradu za promicanje hrvatskog jezika i kulture. Bila sam jako nervozna i uzbuđena izaći na pozornicu ispred toliko uglednih, poznatih i visokoobrazovanih ljudi. Ova nagrada za mene je veliki vjetar u leđa za sve ono što radim s djecom na nastavi kako ne bi zaboravili hrvatski jezik, jezik podrijetla njihovih roditelja, baka i djedova. Iako sam im nekad i stroga i dosadna, sve svoje učenike jako volim i zaista mi je stalo do toga da nauče jezik ili ga barem koriste osim na nastavi, kod kuće s roditeljima i u igri s prijateljima Hrvatima. Nikad nisam bila ponosnija na svoje zvanje i zanimanje kao u petak primajući ovu, za mene najposebniju, nagradu, rekla je Ivona Dujmović.
Gdje ima hrvatskih naraštaja mora biti i nastave hrvatskoga jezika
Hrvatska nastava u Mainzu danas broji 85 učenika od 1.-10. razreda. Učiteljica Ivona Dujmović predaje hrvatskih jezik u 7 različitih grupa koje su organizirane u popodnevnim satima nakon redovne nastave. Djeca ovisno o dobi kroz nastavu jezika uče gramatiku, književnost, medijsku kulturu, kulturne, povijesne i geografske činjenice. Sadržaj je, naravno, reduciran s obzirom na onaj u hrvatskom obrazovnom sustavu i često iziskuje više truda za samu organizaciju nastave jer učiteljica mora dozirati isti ovisno o stupnju znanja jezika, dobi ali i interesu učenika. Učenicima se ocjena upisuje u svjedodžbu u redovnoj nastavi kao Nastava jezika podrijetla (Herkunftsprachenunterricht).
Učenici se za nastavu mogu prijaviti tijekom veljače u svojim školama i dolaziti od sljedeće školske godine čime će bogatiti svoj kulturni identitet. Važno je istaknuti kako bez oslanjanja na kulturu, tradiciju i jezik podrijetla naših roditelja, djedova i baka nema ni nas istih i zbog toga je nastava jezika podrijetla, u ovom slučaju – hrvatska nastava, veoma važna kako danas a tako i za budućnost naše djece.
– Gdje ima hrvatskih naraštaja mora biti i nastave hrvatskoga jezika, jasna je Ivona Dujmović.
Hrvatsku je teška srca napustilo tisuće obitelji. Otišlo je trbuhom za kruhom, nastanilo se po bijelom svijetu, između ostalog i u Njemačkoj gdje grade svoje živote i obitelji. Generacije i generacije djece se u međuvremenu rađaju ovdje, rastu, obrazuju, žive i postaju građani s njemačkim putovnicama, ali nose hrvatska imena i prezimena. Međutim, kaže Ivona, ta fizička distanca prema domovini naših/ovdašnjih hrvatskih naraštaja, ne mora nužno biti opečaćena i identitarnom ili kulturološkom otuđenošću od domovine i porijekla predaka.
– Iako se rađaju, odrastaju i žive u Njemačkoj oni i dalje trebaju ovladati svojim materinjim jezikom, kako bi usvojili znanja o povijesti, geografiji, kulturi, tradiciji i znamenitostima države u kojoj počivaju njihove djedovine. Zato postoji nastava hrvatskoga jezika, govori Ivona.
Veliki broj saveznih zemalja, među kojima je i Porajnje Falačka, organizira i financira nastavu na materinjim jezicima svog stanovništva, jer je u međuvremenu u svim pedagoškim krugovima jasno: dijete koje ima dobru osnovu na materinjem jeziku, mnogo će lakše usvojiti i njemački i svaki sljedeći strani jezik koji obrazovni sistem stavi pred njega.
– Djeca na nastavi u prvom redu uče ovladati materinjim jezikom, ali kroz razne nastavne jedinice, tekstove i projekte upoznaju duboku povijest svoje zemlje, otkrivaju ljepote njenih prirodnih bogatstava, usvajaju kulturna i tradicijska obilježja, grade svoj nacionalni i kulturni identitet na jedan zdrav način – obrazovanjem. Svim tim znanjima djeca upoznaju Hrvatsku iz daljine, spoznaju njenu ljepotu, uče biti ponosni na sve ono što se krije iza njihovog hrvatskog imena u njemačkoj putovnici i time postaju bogatstvo Hrvatske jer su njen obrazovani glas u dalekom svijetu, ali i bogatstvo Njemačke, jer okićeni takvim jezičnim i identitarnim kvalitetama oni predstavljaju jednu od mnogih šarenih kockica u mozaiku multikulturalnosti od kojeg je satkano njemačko društvo, zaključila je Ivona Dujmović.
Fenix-magazin/M.Dokoza
