Iako je već sa 24 godine izabran u gradski parlament grada Aaraua, glavnog grada kantona Aargau gdje je ostao tri godine, te je i suosnivač nevladine udruge Second@s Plus, Ivica Petrušić (36) otkriva kako nije klasični političar. – Nisam onaj koji uživa parlamentarnom radu, lobiranju.., u to sam upao sasvim slučajno. Konkretan rad i akcije s konkretnim pitanjima i problemima naroda su mi važniji. Ja sam više umjetnik nego političar. To je i razlog zašto se bavim klasičnom politikom. Ako želiš biti uspješan političar na duže relacije, ili se moraš oprostiti jednim dijelom od svojih ideala, ili će te drugi oprostiti od njih. Meni su ideali važniji – kaže Petrušić.
Do osnivanja nevladine udruge Second@s Plus Švicarska čiji je bio potpredsjednik, kao i predsjednik Second@s Plus Aarau, je došlo sasvim slučajno.
Za sve je “kriv” jedan bar caffe
Petrušić je s nekoliko prijatelja prije osnivanja Second@s Plusa nekoliko godina držao jedan bar u Aarau. Zvao se “Barlament“ i cilj mu je bio okupljati ljude različitih ideja, kulturne priloge. – Htjeli smo da se u našem Barlamentu pije, gleda nogomet, priča, svađa, da se živi. Cilj je bio i ostao integraciju živjeti, a ne pričati o njoj jer samo u gradu Aarau žive ljudi iz preko 100 različitih nacija.
Tada smo došli na ideju da se ipak formalno organiziramo. Iz neke ironije, cinizma, zafrkancije je nastala ta ideja. Temelj toga angažmana je činjenica da se mi; druga i treća generacija imigranata, u suštini vidimo kao Švicarci, ali nam okolina uvijek nekako daje do znanja da ipak nismo iste vrijednosti kao ovi domoroci. Krenuli smo javno to tematizirati s nekim manjim kreativnim pitanjima, dok nismo iznenada dobili veliku pozornost ovdašnjih medija. Kad smo već bili tu netko je morao preuzeti odgovornost za organizaciju i dati svoju glavu za javne napade, pa sam ja tu “upao” – smije se Petrušić.
Kao predsjednik u udruzi je ostao gotovo 10 godina, a potom predsjedništvo prepustio drugima.
Second@s Plus od samog početka prati glavna dva cilja: omogućivanje političke participacije imigranata na lokalnom nivou sa ili bez švicarskog državljanstva, te automatsko dobivanje švicarskog državljanstva za drugu i treću generaciju imigranata i za ljude rođene u Švicarskoj.
Politika koja bi bila korisna i BiH
Švicarska vodi politiku koja bi bila korisna Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama -kaže Petrušić. To je jedna od rijetkih zemalja koja već dugo prakticira „direktnu demokraciju“. Ovdje 80% poreza ostaje u općini koji je u Švicarskoj oko 2600 na oko osam milijuna stanovnika.
Od toga se 20% se odvaja na kanton i državu. Stanovnici općina imaju direktnu mogućnost utjecati na podjelu novca. npr. kroz rad u općinskim i gradskim parlamentima. U manjim selima/ općinama se stanovnici skupljaju dva puta godišnje i odlučuju o svemu.
Ostatak teksta pročitajte u tiskanom izdanju Fenixa