Izaslanica HDZ-a BiH u Domu naroda federalnog parlamenta Ivana Zrimšek-Šaravanja u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne rekla je kako je kod Izbornog zakona pitanje svih pitanja majorizacija Hrvata, a onda i tehničke izmjene. „U Laktaše se vjerojatno unaprijed otišlo na dogovor s planom da se ništa ne dogovori i ne provede“, kazala je Zrimšek-Šaravanja.
Smatra da nakon sastanka u Laktašima, na kojem su sudjelovali Milorad Dodik (SNSD), Dragan Čović (HDZ BiH) i predsjednici stranaka Trojke, Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP) i Edin Forto (NS), Trojka ide na to da se izbjegnu ili odgode teške teme s obzirom da je izborna godina. „Traže medijsku naklonost da mogu neke stvari plasirati malo mekše. Teško je živjeti pod tim pritiskom jer znamo kako uvijek burno reagira bošnjačka javnost na vraćanje oduzetih prava jednom narodu“, kazala je Zrimšek-Šaravanja i dodala kako bi oni koji pričaju o vladavini prava, povjerenju, građanskoj državi trebali najviše poticati da se ide na dogovor. „Neshvatljivo mi je da se bilo kakav dogovor na našoj političkoj sceni prezentira kao nešto loše. Čemu služi koalicija ako se nećemo dogovarati i ići naprijed“, pitala se Zrimšek-Šaravanja.
Kazala je kako je splasnula priča od 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti da bi počela pregovore o članstvu u EU. „Hrvatima je najveći interes da uđu u Europsku uniju zato što imaju državljanstvo i već jesu građani Europske unije, a i Republici Hrvatskoj je u interesu radi najduže granice, najveće ekonomske razmjene, sigurnosnih pitanja i drugoga što ima s Bosnom i Hercegovom“. Dodala je kako bi isti interes trebali imati i ostali narodi u BiH.
Povukla je paralelu između statuta Mostara i Bugojna i kazala je kako se premalo govori o podatku koji je preživjeli bugojanski logoraš i predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH Miroslav Zelić iznio u emisiji Kompas da od 11 javnih poduzeća u Bugojnu u njih deset ne radi ni jedan Hrvat. „Pretihi smo. Trebamo te stvari više naglašavati. To je nastavak majorizacije i etničkog čišćenja u miru.“
O jeziku mržnje prema ženama hrvatske nacionalnosti s kojim se susrela u federalnom parlamentu kada je zastupnik DF-a Sanel Kajan jednu izaslanicu iz Hercegovine nazvao „zmijurinom kamenjarkom“ kazala je kako ne znaju na koga je Kajan mislio. „Upućeno je to svima nama, upućeno je svakoj ženi u Domu naroda. Nevjerojatno je da čovjek s takvim narativom može uopće tu sjediti, ne ispričati se, ne objasniti ništa, da se njegova stranka nije oglasila. Reagiralo je nekoliko kolega, ali Etičko povjerenstvo u Zastupničkom domu je kazalo da etički kodeks nije na snazi, ne postoji. Upućena su određena pisma i čekamo odgovor. Nismo odustali vjerujem da će biti neke sankcije.“
Kazala je kako svako nasilje krene s verbalnim prijetnjama. „Ne mogu razumjeti da stranka DF tolerira rodnu netrpeljivost prema ženama, to apsolutno, nitko ne bi trebao tolerirati. I ovakve stvari se gledaju kroz nacionalno. Ovisi tko je rekao, iz kojeg tabora, a ne što je rekao. Neće ostati na ovome, uvjerena sam da će ovo dobiti svoj epilog.“
Ivana Zrimšek-Šaravanja i je glazbena umjetnica, mag. flaute, ravnateljica Osnovne glazbene škole Ljubuški i majka šestero djece.
Više o svemu u videu emisije Kompas.
Fenix-magazin/MMD/RTVHB
