Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u razgovoru za Fenix-magazin govori o hrvatskom tržištu rada i politici zapošljavanja te mjerama Biram Hrvatsku koje su fokusirane na hrvatske iseljenike.
FM: Prvo pitanje državnom tajniku Vidišu, kojeg je u prosincu 2024. udruga Glas poduzetnika proglasila državnim službenikom godine, odnosilo se na tržište rada u Hrvatskoj te njegovu procjenu trenutačnog stanja.
-Hrvatsko tržište rada danas je snažnije nego ikada prije. Kontinuirani gospodarski rast, koji traje već dvadeset tromjesečja zaredom, donio je stabilnost, rekordnu zaposlenost i jednu od najnižih stopa nezaposlenosti. Danas u Hrvatskoj imamo više od 1,7 milijuna osiguranika, dok je broj nezaposlenih pao na oko 82 tisuće osoba. Stopa nezaposlenosti u trećem kvartalu prošle godine iznosila je 3,6 %, što je povijesno niska razina, dok je stopa zaposlenosti dosegnula 75 %, najvišu razinu otkako pratimo ove pokazatelje. Rast gospodarstva prati i rast plaća. Prosječna mjesečna neto plaća u studenome 2025. iznosila je 1.498 eura, što je 100 % nominalno više nego u listopadu 2016., odnosno 45,7 % realno više.
FM: Ukazuje li to kako se hrvatsko tržište rada promijenilo u odnosu na stanje od prije desetak godina?
-Da, ono se znatno promijenilo. I dok u nekim državama članicama Europske unije bilježimo usporavanje gospodarskog rasta, Hrvatska nastavlja snažno napredovati. U četvrtom kvartalu 2025. naše je gospodarstvo bilo među četiri najbrže rastuća u Europskoj uniji, odmah iza Irske, Malte i Cipra, te je raslo brže od prosjeka Europske unije i eurozone. Ovi rezultati nisu slučajni. Oni su rezultat odgovornih i sustavnih politika koje provodimo posljednjih godina – od jačanja gospodarstva i investicija do snažnog ulaganja u ljude, obrazovanje, vještine i zapošljivost. Danas građani imaju više prilika za zaposlenje nego ikad prije, a naš je cilj osigurati da te prilike budu dostupne svima.
FM: Spomenuli ste programe koje provodite kako biste održali tržišta rada stabilnim i perspektivnim. Koje su to mjere i programi?
Pozitivni trendovi na tržištu rada rezultat su jasne politike – ulaganja u rad, zapošljavanje i poduzetništvo. Mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodimo u 2026. godini obuhvaćaju osam ključnih intervencija, a posebno su usmjerene na skupine koje se često suočavaju s većim izazovima pri zapošljavanju – mlade osobe, dugotrajno nezaposlene, osobe s invaliditetom te osobe bez završene srednje škole.
Od listopada 2016. do kraja 2025. godine u mjere je uključeno više od 341 tisuće osoba, uz ukupna ulaganja od gotovo 1,5 milijardi eura. Samo tijekom prošle godine u mjere je uključena 50.541 osoba, za što je izdvojeno gotovo 176 milijuna eura.
FM: Koje mjere poduzimate kako bi povećali zaposlenost?
Jedna od naših najuspješnijih mjera je Potpora za samozapošljavanje, kojom potičemo građane da pokrenu vlastiti posao i postanu poduzetnici. Kroz ovu mjeru moguće je ostvariti do 20.000 eura bespovratnih sredstva, što je čini jednom od najizdašnijih potpora takve vrste u EU. Zahvaljujući ovoj mjeri pokrenute su tisuće poslovnih inicijativa diljem Hrvatske. Posebno je važno istaknuti da 89 % poslovnih subjekata otvorenih uz ovu potporu i dalje uspješno posluje, a u njima je zaposleno gotovo 60 tisuća ljudi.
Uz to, 2022. godine uveli smo sustav vaučera za obrazovanje odraslih, koji građanima omogućuje stjecanje novih znanja i vještina potrebnih na suvremenom tržištu rada. Do danas je dodijeljeno 58.457 vaučera, uz osigurana sredstva od 57,3 milijuna eura. Također, u suradnji s HAMAG-BICRO-om pokrenuli smo mikro zajmove za rast i uključenost, financirane iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), s ukupnom alokacijom od 30 milijuna eura. Ovim instrumentom pomažemo mladim poduzećima i poduzetnicima iz ranjivih skupina da lakše pokrenu i razviju svoje poslovanje. Posebno je važno naglasiti da korisnici mogu ostvariti i otpis do 30% glavnice zajma, što predstavlja snažan poticaj poduzetništvu. Maksimalni iznos zajma je 25.000 eura.
FM: Kojim mjerama potičete povratak hrvatskih iseljenika?
Povratak naših ljudi iz inozemstva jedan je od ključnih prioriteta Vlade Republike Hrvatske. Hrvatski iseljenici i njihovi potomci predstavljaju izniman potencijal za razvoj našeg gospodarstva i društva.
Upravo zato Hrvatski zavod za zapošljavanje od 2022. godine provodi mjeru Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku, kojom potičemo povratak hrvatskih državljana iz inozemstva i njihovo uključivanje u gospodarski život zemlje.Povratnici sa sobom donose vrijedno međunarodno iskustvo, znanja i poduzetničke ideje koje dodatno jačaju konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Istodobno, ova mjera ima i važan demografski učinak jer potiče povratak obitelji u Hrvatsku.
Osim povratka iz inozemstva, mjerom potičemo i internu mobilnost, odnosno preseljenje i gospodarsku aktivaciju na slabije razvijenim i demografski oslabljenim područjima Hrvatske.
FM: Koliki poticaj mogu ostvariti hrvatski povratnici?
Za povratak iz inozemstva, korisnici mogu ostvariti poticaj do 27.000 eura. Dodatno, od 1. siječnja 2025. godine uveli smo i poreznu mjeru kojom su hrvatski državljani koji su u inozemstvu boravili najmanje dvije godine oslobođeni plaćanja poreza na dohodak u prvih pet godina nakon povratka u Hrvatsku. Iznos olakšice ovisi o stopi poreza na dohodak koju određuju jedinice lokalne samouprave. No, uzmemo li kao primjer prosječnu plaću od 1.498 eura i poreznu stopu do 23%, govorimo o konkretnom i značajnom poreznom rasterećenju koje u razdoblju od pet godina doseže 15.000 eura po osobi. Time šaljemo jasnu poruku – Hrvatska želi svoje ljude natrag i stvara konkretne uvjete za njihov povratak.
FM: Kakav je dosadašnji interes za mjeru Biram Hrvatsku i kako ocjenjujete njezinu provedbu?
Interes za ovu mjeru kontinuirano raste i to nas posebno ohrabruje. Do danas je odobreno 1.638 zahtjeva, od čega 1.556 za povratak iz inozemstva. U poslovnim subjektima otvorenima uz korištenje ove mjere zaposleno je ukupno 2.207 radnika, što pokazuje da ova mjera ne donosi samo povratak ljudi, nego i nova radna mjesta.
Od početka provedbe isplaćeno je više od 25 milijuna eura potpore – više od 11 milijuna eura kroz mjeru Biram Hrvatsku te gotovo 14 milijuna eura kroz potpore za samozapošljavanje.
Najveći broj povratnika dolazi iz Njemačke, Austrije i Irske, ali bilježimo povratke i iz drugih dijelova svijeta, uključujući Čile, Australiju, Sjedinjene Američke Države, Argentinu i Novi Zeland.
To jasno pokazuje da Hrvatska ponovno postaje zemlja u koju se ljudi vraćaju – ne samo živjeti, nego i ulagati, raditi i graditi svoju budućnost. Naš je cilj nastaviti stvarati uvjete u kojima će se sve više naših ljudi odlučivati upravo za to – izabrati Hrvatsku.
Fenix-magazin/SIM/Ivan Matić
