Oni koji plaćaju visoke stanarine često žive siromašnije nego što to pokazuje službena statistika. Mnoga kućanstva na stanovanje troše više od trećine svojih prihoda, a neka i više od polovice, javlja dpa.
Nakon odbitka stanarine, režija, kamata na kredit i ostalih troškova, više od 17,5 milijuna ljudi ostaje s prihodom koji znači da su siromašni.
Do tog su zaključka došli istraživači Udruge za paritetnu skrb, krovne udruge neovisnog društvenog sektora.
Istraživači su analizirali podatke Saveznog zavoda za statistiku.
Siromašnima se smatraju osobe koje raspolažu s manje od 60 posto svojih mjesečnih primanja. Medijan dohotka je dohodak od kojeg točno polovica stanovništva ima veći dohodak, a polovica niži dohodak.
Standardna statistika o siromaštvu zanemaruje milijune ljudi jer ne uzima u obzir troškove stanovanja, kaže udruga.
Tko gleda samo prihode, a ne uzima u obzir da ljudi zbog visokih troškova stanovanja imaju sve manje novca na raspolaganju, previđa razmjere siromaštva u Njemačkoj, stoji u analizi.
Zapravo, 5,4 milijuna ljudi više živi ispod granice siromaštva nego što se mislilo. Kada se uzmu u obzir troškovi stanovanja, više od petine stanovništva smatra se siromašnim.
Prema tim izračunima, prag siromaštva za jednočlano kućanstvo je 1.016 eura raspoloživog dohotka mjesečno.
Kao primjer istraživačka skupina navodi umirovljenika sa standardnom mirovinom od 1.770 eura. S dugoročnim najmom i najamninom od 450 eura ne smatra se siromašnom.
No, ako se mora preseliti, primjerice, u stan prilagođen osobama s invaliditetom i odjednom plaća 900 eura stanarine, pada ispod granice siromaštva.
Takozvanim stambenim siromaštvom najviše su pogođeni mladi do 25 godina, među kojima ima mnogo studenata, kao i oni stariji od 65 godina.
Pojedinci koji žive sami imaju veće troškove nego parovi jer obično imaju veće troškove stanovanja. Najteže je umirovljenicima samcima.
Fenix-magazin/SČ/dpa
