Nakon pada 2020. i 2021. zbog pandemije covida, broj stanovnika Europske unije narastao je drugu godinu zaredom, s 447,6 milijuna 1. siječnja 2023. na 449,2 milijuna 1. siječnja ove godine, pokazuje novo istraživanje Eurostata. U Hrvatskoj je 11 tisuća više stanovnika nego lani, javlja HINA.
Negativan prirodan prirast nadoknađen je pozitivnim migratornim tokovima, kaže Eurostat.
Rast populacije se, osim pojačanoj imigraciji nakon završetka pandemije, može pripisati i dolaskom izbjeglih Ukrajinaca koji su u državama Europske unije dobili privremen azil nakon početka ruske agresije na njihovu zemlju.
Gledajući duži period, populacija EU-a narasla je s 354,5 milijuna stanovnika 1960. do 449,2 koliko ih je bilo početkom godine, što je za 94,7 milijuna ljudi više.
Rast europske populacije proteklih desetljeća usporava. U periodu između 2015. i 2024. bilo je samo 0,6 milijuna stanovnika više po godini, dok ih je šezdesetih bilo 2,9 milijuna.
Broj europskih stanovnika zbog pandemije koronavirusa je 2020. pao za pola milijuna ljudi, a 2021. za oko 0,3 milijuna.
Najmanje stanovnika od europskih zemalja ima Malta, 600 tisuća, a najviše Njemačka s 83,4 milijuna.
Gotovo polovica europskog stanovništva (47 posto) odnosi se na državljane Njemačke, Francuske i Italije.
Iako EU bilježi rast broja stanovnika, to nije slučaj s pojedinačnim državama. Od prvog siječnja 2023. do početka 2024. broj stanovnika je pao u sedam država. Najveći pad imali su Poljska (132,8 tisuća manje), Grčka (16 tisuća manje) i Mađarska (15 tisuća manje).
Najveći rast imali su Španjolska (525 tisuća), Njemačka (330 tisuća) i Francuska (229 tisuća više).
Hrvatska je unatoč negativnom priraštaju narasala za 11 tisuća stanovnika, s 3,850 milijuna 1. siječnja 2023 na 3,861 milijun 1. siječnja ove godine, po Eurostatu.
Fenix-magazin/SIM/Hina
