U protekla tri desetljeća Europu su poharale najveće poplave rijeka u posljednjih pet stoljeća, jasno je pokazala velika međunarodna studija na Bečkom tehnološkom sveučilište (TU Wien) u kojoj su sudjelovale 34 istraživačke skupine iz raznih dijelova Europe.
Studija također prvi put pokazuje da se poplavne karakteristike u posljednjim desetljećima razlikuju od onih iz prošlih stoljeća po opsega, temperaturi zraka i sezonalnosti, kaže se članku objavljenu u četvrtak u časopisu “Nature”.
Poplave su na mnogim mjestima veće nego prije, vremenski razmak je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut. U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihovog porasta, kaže se u članku u kojeg potpisuje više od 40 koautora iz raznih dijelova Europe, među kojima je i hrvatski ekohistoričar Hrvoje Patrić. Petrić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, projektu je pridodao svoje istraživanje poplava na Dravi.
Povijesni podaci za pola tisućljeća
Jedan od autora publikacije Alberto Viglione iz torinske Politehnike kaže u posebnom priopćenju da su istraživači iz prethodnog istraživanja već znali kako su klimatske promjene utjecale na poplave Europe u posljednjih 50 godina, ali da je za prognoze poplava sljedećih desetljeća važno razumjeti je li to potpuno nova situacija ili samo ponavljanje nečega što se već dogodilo.
„Detaljno smo istražili ovo pitanje i sada možemo sa sigurnošću reći: Karakteristike poplava posljednjih desetljeća nisu slične onima iz prethodnih stoljeća.”, kaže Viglione.
Andrea Kiss sa Bečkog tehnološkog sveučilišta ističe kako su za studiju analizirani deseci tisuća povijesnih dokumenata koji sadrže izvješća o poplavama od 1500. do 2016. godine, te da je bio veliki izazov uspoređivati vrlo različite tekstove iz različitih vremena i kulturnih regija.
“Uspjeli smo postići ovu usporedivost tako što smo sve tekstove postavili u odgovarajuće povijesne okvire, pažljivo skrećući pozornost na detalje.”, objašnjava ona.
Riječne poplave sada funkcioniraju drugačije
Analizom podataka identificirano je devet razdoblja s čestim poplavama i područja u kojima su se zbivale, među kojima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. u zapadnoj i središnjoj Europi; od 1760. do 1800. u većem dijelu Europe; od 1840. do 1870. u zapadnoj i južnoj Europi, te od 1990. do 2016. u zapadnoj i srednjoj Europi.
„Naša studija prvi put pokazuje da su se temeljni mehanizmi poplava promijenili: U prošlosti su se poplave češće događale u hladnijim uvjetima, dok je sada obrnuto. Hidrološki uvjeti sadašnjosti vrlo su različiti od onih u prošlosti.”, kaže Günter Blöschl, hidrolog s Bečkog tehnološkog sveučilišta.
Vrijeme poplave unutar godine također se promijenilo. Prije se 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo ljeti a danas 55 posto. To je povezano s promjenama oborina, isparavanjem i otapanjem snijega te je važan pokazatelj za razlikovanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore poput krčenja šuma i upravljanja rijekama, ističe se.
Godišnja šteta uzrokovana riječnim poplavama u svijetu procjenjuje se na više 100 milijardi dolara – i nastavlja rasti.
Imajući sve to u vidu, Günter Blöschl ističe: “Upravljanje poplavama mora se prilagoditi tim novim stvarnostima.”
Fenix-magazin/SIM/Hina
