Jedan učitelj u Njemačkoj, koji s 65 godina uskoro odlazi u mirovinu, primit će stotine eura manju mirovinu od svojih kolegica i kolega – iako je cijeli radni vijek radio isti posao. Razlog su velike razlike između zaposlenih učitelja i onih koji imaju status državnih službenika (beamtera).
Učitelj, koji radi u srednjoj školi u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, za magazin Stern objašnjava da je on zaposlen po ugovoru, a ne kao državni službenik. To znači da cijeli život uplaćuje doprinose u redovni mirovinski sustav, kao i ostali radnici. Njegova mjesečna bruto plaća iznosi oko 2.600 eura. Uz redovnu mirovinu ima pravo i na dodatnu mirovinsku isplatu, koja bi trebala smanjiti razliku u odnosu na mirovine učitelja-državnih službenika, no u praksi to ne uspijeva.
On očekuje oko 2.200 eura mirovine plus oko 400 eura dodatka, što ukupno iznosi 2.600 eura. Ističe da mu mirovina „nije loša“, ali da je takva samo zato što je više od 15 godina bio na višoj funkciji.
Ogromne razlike za isti posao
Razlika između mirovina zaposlenih učitelja i mirovina državnih službenika vrlo je velika. Prema podacima MDR-a, učitelj zaposlen po ugovoru, koji je na kraju karijere imao oko 5.900 eura bruto plaće i radio 42 godine, dobije oko 1.730 eura neto mirovine plus oko 580 eura dodatne isplate. Njegovi kolege s statusom državnog službenika, s druge strane, primaju oko 3.214 eura neto mirovine – gotovo 900 eura više.
To potvrđuje i sam učitelj: tipična mirovina zaposlenog učitelja iznosi između 1.600 i 1.800 eura, uz oko 300 eura dodatka, dok se prosječna mirovina državnih službenika penje iznad 3.000 eura. Smatra to nepravednim jer je posao isti, ali su primanja u starosti drastično različita. „To su jednostavno dvije različite statusne skupine. Ja se moram snaći s onim što dobijem“, kaže. Sličan stav iznijela je i učiteljica Gabriele Stork, koja je naglasila da postoje razlike koje nisu poštene.
Politički pritisak i prijedlozi reforme
U Njemačkoj je oko 1,7 milijuna učitelja, a približno dvije trećine imaju status državnih službenika. Oni u mirovini mogu dobivati i više od 70 posto svoje posljednje plaće, dok je razina redovne mirovine u Njemačkoj ispod 50 posto prijašnjih primanja. U Berlinu i Saskoj učitelji se ne zapošljavaju kao državni službenici, dok u ostalim njemačkim saveznim zemljama postoje oba modela.
Zbog toga sve češće dolazi do političkih rasprava. Ministrica rada Bärbel Bas (SPD) u svibnju 2025. predstavila je plan prema kojem bi u budućnosti i državni službenici, zastupnici i samozaposleni trebali uplaćivati u mirovinski sustav, kako bi se povećali prihodi i smanjila nepravda.
Zanimljivo je da samozaposleni učitelji već danas moraju plaćati mirovinske doprinose ako mjesečno zarađuju više od 520 eura, što pokazuje da bi uključivanje svih učitelja u isti sustav bilo izvedivo.
„Na kraju nitko ne želi biti odgovoran“
Ipak, učitelj pred mirovinom ne vjeruje u brze promjene. Smatra da savezne zemlje nemaju interes mijenjati sustav jer su im državni službenici kratkoročno i srednjoročno jeftiniji – za njih ne moraju plaćati doprinose za socijalno osiguranje, a trošak mirovina dolazi tek desetljećima kasnije.
Zaključuje da se u obrazovnom sustavu godinama ništa ne mijenja jer nitko ne želi snositi odgovornost ako dođe do financijskih problema. Upravo zato su, kaže, javne financije danas napete, a stvarna reforma stalno se odgađa.
Fenix-magazin/DP/MMD
