Iako Austrijanci svoju djecu od malih nogu potiču na štednju, sve češće se neki od njih, posebice oni mlađe generacije pitaju, isplati li se danas uopće još štedjeti kada kamate na štednju u bankama nisu više dostatne ni za vođenje računa.
Jer banke u zapadnim zemljama su već otišle tako daleko da čak naplaćuju troškove štednje, te je za očekivati, barem kako pišu neki austrijski mediji, da štednja u bankama kroz kratko vrijeme potpuno iščezne.
Mediji navode da su kamate nula ili su najniže u povijesti štednje i bankarstva, pa se danas držati novac u bankama zbog zarade na kamatama kao nekada, više ne isplati. To, barem kako tvrde austrijski bankarski znalci, indirektno motivira da štednju investiramo negdje drugdje: u nekretnine, dionice, vrijednosne papire…
Jedan od njih je i predsjednik Uprave austrijske banke Erste Group AG za privatnu klijentelu Thomas Schaufler koji je u svom izvješću ukazao na financijsku stvarnost u Austriji. A ona nije, barem kako je to vidljivo iz njegovih zaključaka, baš obećavajuća kada se radi o tradicionalnoj bankovnoj štednji Austrijanaca.
Schaufler je istakao da svaki štediša u Austriji izgubi prosječno godišnje čak 700 eura. Dodao je da je „obična“ štednja sve manje vrijedna, jer banke ne isplaćuju gotovo nikakve kamate, a inflacija, koja je u uzlaznoj putanji, „proždire“ realnu vrijednost novca.
„Kod sadašnje stope od 2,8 posto inflacije, samo na temelju toga mora se računati s gubitkom od najmanje 6,3 milijarde eura. No, to nije sve. Unatoč toga Austrijanci nažalost pristaju da njihova realna štednja sve manje vrijedi“, pojasnio je predsjednik Uprave Erste banke.
Dakle, Austrijanci i dalje štede u bankama, iako im je to neisplativo i kao pravi tradicionalisti uredno nose svoju ušteđevinu u banke. I to, kako se tvrdi, ne samo zato jer su tako već navikli nego i zato jer smatraju da je njihov novac kod kuće izložen određenim rizicima, krađi, požaru, poplavama …
Schaufer je poručio kako sve analize pokazuju da je ulaganje bolja opcija od štednje. Kao primjer je naveo Fince koji ušteđeni novac sve više ulažu u vrijednosne papire.
„Ako pođemo od toga da u bankama u Austriji leži oko 385 milijardi eura na štednji, i to bez ikakvih kamata, a u Finskoj građanima njihova štednja putem vrijednosnih papira donosi kamatu od sedam posto, to znači da Finci godišnje povećaju svoju štednju za 17 milijardi eura“, istakao je Schaufer, slikovito usporedivši postupanje bankovnih štediša iz Austrije i Finske.
Austrijski mediji navode kako je navedeni primjer bankovnog stručnjaka dobra prilika da Austrijanci malo pomnije razmisle o svojim dosadašnjim navikama.
Fenix-magazin/MD/Snježana Herek
