Postavljanje temelja za stvaranje novog imidža i odnosa hrvatskog iseljeništva s domovinom, predstavljanje druge i treće generacije znanstvenika i gospodarstvenika koji godinama ulažu u hrvatsko gospodarstvo, a žive u inozemstvu ili su povratnici, te poticanje gospodarskih aktivnosti hrvatskih iseljenika bile su glavne teme konferencije o iseljeništvu koja je održana u petak u Zagrebu u organizaciji LUX promocije Neodoljiva Hrvatska, Fusion 1.
Konferencija pod nazivom “Hrvatsko iseljeništvo – poticaj gospodarskom razvoju i kreatori budućih politika” održana je na Zagrebačkom velesajmu, u ozračju izbjegličkog vala i migrantske krize, prihvata i smještaja ljudi koji su svoje zemlje napustili, uglavnom zbog ratnih zbivanja.
O odnosu medija prema hrvatskim iseljenicima i slici hrvatskog iseljeništva u domovini govorili su urednik Inozemnog izdanja Večernjeg lista iz Frankfurta Stipe Puđa i voditeljica Odjela za marketing Hrvatske matice iseljenika Ivana Rora.
Hrvatski iseljenici su u medijskoj blokadi, mnogi su mediji ukinuli ili smanjili redakcije za iseljeništvo, uključujući i hrvatsku javnu televiziju, a na državnoj razini iz godine u godinu smanjuju se novci za tiskovine i ostale komunikacijske platforme namjenjene iseljenicima i institucijama koje o njima skrbe, navela je Rora. Ustvrdila je da se informiranje o našim iseljenicima svelo na trud entuzijasta koji u većini slučajeva kakvu-takvu informiranost održavaju zahvaljujući privatnim kontaktima u medijima.
Govoreći o medijskoj slici hrvatskog iseljeništva, Stipe Puđa je naglasio kako je slika o hrvatskom iseljeništvu dijelom iskrivljena jer su ga godinama predstavljali i ljudi koji nisu bili samostalni već su djelovali u okviru stranačkih politika, a zadnjih godina to rade samoproglašeni zastupnici hrvatskog iseljeništva, lažno se predstavljajući čak i da su savjetnici njemačke kancelarke. Takvi ljudi štete hrvatskom iseljeništvu i Hrvatskoj i konačno je vrijeme da se i hrvatski mediji uključe i daju veći prostor sposobnim i poštenim ljudima iz iseljeništva a ne sitnim karijeristima i profiterima, rekao je Puđa dodavši da su hrvatski mediji u Njemačkoj nažalost još uvijek slabo zastupljeni.
Hrvatska je u svojoj prošlosti imala i ekonomsku i političku migraciju, a u vrijeme Domovinskog rata zbrinjavala je više od 500.000 izbjeglica iz Hrvatske i BiH, dok se danas na razini EU-a govori o prihvatu 160.000 izbjeglica, podsjetio je hrvatski zastupnik u EU parlamentu Davor Ivo Stier. Ozbiljna politika ne smije dozvoliti raspravu hoće li ili neće prihvatiti izbjeglice već se za rješavanje tog pitanja treba ozbiljno pripremati, ustvrdio je Stier i dodao da će Hrvatska u idućim godinama postati zemlja primateljica.
Europa u kojoj živi 505 milijuna stanovnika okružena je nestabilnim područjem, diktaturama i ekstremnim siromaštvom, pogotovo u afričkim zemljama u kojima ukupno živi 1,3 milijarde ljudi. Procjene govore da će tamošnje stanovništvo do 2050. porasti na 2,5 milijarde, dok će se europsko smanjiti za 16 posto.
Pad stanovništva čeka i Hrvatsku, pa se postavlja pitanje tko će u njoj raditi, kaže Stier dodajući da se u kontekstu demografske politike Hrvatska mora oslanjati na svoje iseljeništvo i poticati njegov povratak. Nužnim drži i podizanje gospodarstva i zaustavljanje iseljavanja mladih iz Hrvatske.
Hrvatskoj su nužne radikalne promjene politike prema hrvatskim iseljenicima i ne smije ih se stereotipno doživljavati kao nepismene i polupismene ljude, rekao je povratnik Marin Sopta dodajući da su starije generacije hrvatskih političkih i ekonomskih iseljenika puno uložile u obrazovanje svoje djece.
Ističući kako nije ključan kapital već ozračje prema hrvatskim iseljenicima, poručio je da ponovo treba osnovati ministarstvo iseljeništva, potruditi se da ekonomski ciljevi iseljene i domovinske hrvatske budu podudarni i promijeniti kulturnu politiku prema iseljenicima.
Dijaspora je uvijek za domovinu, ona je besplatna promocija Hrvatske, rekao je povratnik iz Australije Vice John Batarelo u ime saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske. Tome u prilog naveden je podatak da je prošle godine Vladin ured za hrvatske iseljenike u proračun vratio neutrošenih šest milijuna kuna.
FM/Hina
