Iseljeništvo je hrvatskim medijima postalo zadnja rupa na svirali

U subotu je u  Gradskoj knjižnici Jurja Šižgovića  u Šibeniku održan panel  “Hrvatsko iseljeništvo i javnost”  na kojem su govorili glavna urednica Fenix magazina iz Frankfurta i dopisnica Večernjeg lista iz Njemačke Marijana Dokoza. urednik novog Večernjakova portala za hrvatsko iseljeništvo  “Moja Hrvatska” Ivan Ril, dopisnica Večernjega lista i osoba za odnose s javnošću zastupnika u njemačkom Parlamentu Josipa Juratovića Katarina Pejić te urednica i bivša ravnateljica HINA-e Smiljanka Škugor Hrnčević,

sibenik kongres  (12)Panel je okupio  velik broj ljudi, a težište teme je stavljeno na slobodu medija danas, boljoj medijskoj komunikaciji između hrvatskog iseljeništva i domovine, međusobnim problemima. Povelo se pitanje zašto neki domaći mediji zaobilaze hrvatsko iseljeništvo, a televizijske kuće koje se bave određenim temama o iseljeništvu, emisiju puštaju u terminima kada je gledanost najmanja.

Panel je započeo Božo Ljubić, predsjednik saborskog odbora za Hrvate izvan Hrvatske koji je istaknuo kako je stanje u hrvatskim medijima toliko loše da se iseljeništvo i Hrvatska nije u stanju međusobno upoznati, pogotovo Hrvati iz BiH.

– Ne samo to, ne mogu se međusobno upoznati oni iz Neuma s onima iz Posavine, iz Bihaća..s onima s istoka – kazao je Ljubić.

Fenixova urednica Marijana Dokoza je istaknula kako su glavni problem predrasude domovine prema Hrvatima u iseljeništvu.

– Hrvatski mediji prate medije u iseljeništvu, ali u domovini od nas prenose samo senzacionalizam i tako stvaraju pogrešnu sliku Hrvata u iseljeništvu. Dok će pozitivne vijesti i teme zanemariti, preuzet će ono negativno što se događa u iseljenštvu. Također, ni iseljeništvo ne pomaže previše u tim odnosima. Prilikom dolaska u Hrvatsku često ono negativno u Hrvatskoj uspoređuju s bojim u zemljama u kojima žive. Nitko ne želi slušati samo kritike, pa tako ni domovina. Trebamo se međusobno slušati, poštovati, bilo da se radi o pohvalama kritikama, trebamo izbalansirati dobre i loše vijesti, a tek kada se počnemo slušati, uspjet ćemo u zajedničkoj komunikaciji – kazala je Marijana Dokoza ističući kako hrvatsko iseljeništvo ima jako puno pozitivnih mladih, uspješnih Hrvata u iseljeništvu, dobrih, kvalitetnih vijesti, a  najbolji dokaz je i Večernjakova domovnica koja plasira u javnost i kvalitetne iseljenike i vijesti.
Smiljanka Škugor Hrnčević ustvrdila je kako su Hrvati izvan domovine u hrvatskim medijima tretirani kroz “geto” emisije.

–  To je jednostavno neprofesionalno i nedopustivo – kazala je Škugor Hrnčević te istaknula kako je Hina nastojala skoro 15 godina truditi se tretirati o informacije naših iseljenika jednako profesionalno kao i sve druge vijesti koje su radili u Hrvatskoj.

– Nažalost, ja koja još uvijek radim u Hini vidim  da je to pomalo postala zadnja rupa na svirali, da je to ostalo na intuzijazmu i dobrim odnosima nas sibenik kongres  (3)kojih još uvijek tamo radimo, pa tjeramo svoje urednike da se neke informacije iz iseljeništva objave.  Mislim da je to loše praćenje hrvatskih iseljenika i Hrvata u BiH počelo od 1990-e godine. Zašto? Došla sam do zaključka da 90-ih godina je bio prijelaz u novinarstvu. Ostali su raditi uglavnom oni novinari koji su radili u Jugoslaviji.

Iseljeništvo nosi dva elementa: domoljublje i katoličanstvo, mi smo svjedoci da ni jedno ni drugo nije bilo dobro prihvaćeno na početku osamostaljivanja države. Nekako se ta oštrica domoljublja i pripadanja katoličkoj crkvi, kako se nije mogla uperiti prema domovini, uperila se prema našem iseljeništvu. Već su tad počele predrasude prema iseljeništvu i na to se nadovezalo da smo iz iseljeništva dobili nekoliko povratnika koji su se vratili i nisu baš napravili neke stvari koje su se tretirale kao dobre i nažalost takvi primjeri su se isticali puno više u novinama od dobrih primjera kojih ja znam jako puno . I ta je situacija ostala od početka do danas – kazala je Škugor Hrnčević.

sibenik kongres  (5)Katarina Pejić govorila je o problemu prikazivanja programa hrvatske televizije u iseljeništvu.

– Hrvatsko iseljeništvo se osjeća izmanipulirano jer kad god pošaljete u domovinu neku informaciju, u domovini odgovaraju: Koga to interesira? Hrvatska politika nikada nije iskoristila hrvatske iseljenike onako kako treba. Ono se uvijek iskorištavalo i zato je sada tako kako je – kazala je.

Osjećaju se poniženima

 

Ivan Ril urednik  Moje Hrvatske, portala koji donosi lijepe priče Hrvata iz iseljeništva, kako je rekla voditeljica programa Ivana Rora, priče jedne zaboravljene Hrvatske, otkrio je kako je Moja Hrvatska u samo tri mjeseca rada napravila izvrsne rezultate. – Kod nas nema politike, nema žutila, ni crne kronike. Mi otkrivao gdje su ti ljudi bili, gdje su danas i kako su do toga došli. Mediji često pišu o Hrvatima u iseljeništvu koji su brzo uspjeli, ali ima i onih slučajeva, gdje nisu uspjeli. Oni vam neće dati priču, osjećaju se poniženima . Svaki život ima svoju priču- kazao je Ril.

Povjesničar Josip Jurčević, je dao svoje viđenje na pitanje zašto Hrvatska nema objektivan medij, kazavši da se u Hrvatskoj neprekidno vodi rat protiv Hrvatske. – Nezamislivo je bez arhiva HTV- govoriti o hrvatskoj povijesti u posljednjih tridesetak godina.  Na povjesničarima je isto težak zadatak, jer ako pet ljudi radi zapisnik o istom događaju, imate pet različitih priča. Zato je video i tonski zapis potpuno vjerodostojan materijal, a arhiv HRT je proglašen općim kulturnim dobrom. Danas HRT bi trebao biti najmoćnija institicija u Hrvatskoj, i oni to jesu po tehničkim kapacitetima. Druga je stvar što se to ne koristi, ili se koristi na potpuno pogrešan način – kazao je Jeleč, kritizirajući HRT da premalo ulaže u inovativnost i kreativnost što je nužno da bi se kvalitetno radilo.

Vršite prtisak na Sabor i tražite da se bave iseljeništvom

Marin Sopta predsjednik Programskog i Organizacijskog odbora Kongresa, poručio je: Prestanimo plakati!. Apelirao je na novinare u hrvatskom iseljeništvu da budu objektivni, izvještavaju realno te da zajedno s novinarima u domovini  izvrše pritisak na članove Hrvatskog sabora i traže više slobode i da u Saobru jedna od glavnih tema bude hrvatsko iseljeništvo. – U Hrvatskoj je došlo vrijeme straha – kazao je Sopta nastavljajući: Nama u iseljeništvu se prodaju floskule. Dođu nam iz domovine, kažu lijepi ste, krasni ste, a dođu prodavati svoje knjige. Ja sam čovjek koji voli knjige, ali žalosno je da je hrvatska katolička crkva u iseljeništvu prisiljena da se bavi politikom – kazao je Sopta ističući kako je žalosno da se politika u 2016. godini bavi temom partizana i komunista. – To znači da su političari nesposobni napraviti nešto za bolju budućnost, pa se moraju baviti time – kazao je.

Fra Josip Bebić nekadašnji ravnatelj za inozemnu pastvu Hrvata u inozemstvu, također je kritizirao HRT,ali i ostale medije te poručio neka pozitivno rade, donose pozitivne teme i više pišu o iseljeništvu.  Također se dotaknuo izbora i poručio Hrvatima neka glasaju po svojoj savjesti. Dajte glas onomu koji ljubi, koji voli, koji je pozitivan, ne onome tko mrzi Hrvatsku – poručio. 

Kroz raspravu, dr. sc. Vjekoslav Jeleč, neurokirurg u KB-u Dubrava i član Predsjedništva UBH Prstenje istaknuo kako istinu nitko ne može uništiti i neka se svi drže istine, a onda će se hrvatsko iseljeništvo i domovina jače vezati.

U panelu je sudjelovala i saborska zastupnica HDZ-a Margareta Mađerić. Kao velik  problem Hrvatske istaknula je odlazak mladih obitelji s djecom. Usporedila je to s iseljavanjem prve generacije kada su odlazili samo muškarci. Postojala je tada veća želja za povratak, tako i nada, danas je to teško reći, ako odlaze cijele i visokoobrazovane obitelji s djecom.

Fenix/IH/H

O ovoj temi i u tiskanom izdanju Fenixa

 

 

 

 

Pogledajte drugo

Zoran Milanovic

Milanović: Besmisleno je da dolazim u Sabor i obrazlažem kadrovski prijedlog

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ustvrdio je u četvrtak kako je besmisleno da on, kao predlagatelj, …