Više od dva milijuna bh. državljana je u iseljeništvu, a svake godine ogroman novac uplaćuju u BiH. Prošle godine pandemija je dovela do osjetnog pada uplata i doznaka iz inozemstva, piše Večernji list BiH.
Mnogi su predviđali da će iseljenici slati sve manje novca zbog krize u kojoj se našao cijeli svijet. Međutim, sve su prilike da je smanjenje priljeva novca bilo kratkog daha.
U prvom tromjesečju ove godine iseljeništvo je u Bosnu i Hercegovinu poslala 666,9 milijuna maraka, dok su prošle godine u prva tri mjeseca doznake iznosile 663,9 milijuna KM. Iz Centralne banke BiH priopćili su da su doznake u prošloj godini na godišnjoj razini iznosile 2,51 milijardu KM, dok je 2019. iz inozemstva u BiH stiglo 2,95 milijardi KM. U CB BiH rekli su da je iznos doznaka iz inozemstva znatno veći od iznosa izravnih stranih investicija. – Procjenjuje se da u inozemstvu živi gotovo isti broj Bosanaca i Hercegovaca kao i u BiH.
Na godišnjoj razini ova zajednica šalje u domovinu približno 2,5 milijardi KM. I dok su se posljedice pandemije koronavirusa na bruto društveni proizvod BiH u 2020. godini mjerile padom od pet posto, podaci o priljevu doznaka iz inozemstva za prva tri mjeseca 2021. vraćaju optimizam. Priljev novca iz iseljeništva veoma je važan za ekonomska kretanja u BiH – naglasili su iz ove banke.
Centralna banka BiH ne raspolaže službenim podacima o novčanim doznakama po zemljama, ali se može procijeniti da većina dolazi iz država u kojima je iseljeništvo BiH najbrojnije, odnosno iz zemalja zapadne Europe, Skandinavije i Sjeverne Amerike. Prošle godine dio iseljenika, što zbog nižih prihoda što zbog gubitka radnih mjesta ili straha od neizvjesne budućnosti, nije bio u mogućnosti potpomagati svoje obitelji u BiH onako kako je to do sada činio. Naime, prošle godine iseljeništvo je poslalo 2,5 milijardi maraka, a što je za gotovo 435 milijuna maraka manje nego godinu prije i najmanji iznos koji je stigao u posljednje četiri godine. Pad je primjetan u tri tromjesečja.
U drugom je iseljeništvo poslalo 197 mil. KM manje nego u istom razdoblju 2019. godine. U trećem i četvrtom tromjesečju lani taj iznos bio je za gotovo 242 mil. KM manji nego godinu prije u istom razdoblju. Bh. ekonomisti to su objašnjavali činjenicom kako je iseljeništvo postupalo upravo onako kako se živi i radi u vrijeme pandemije, a to je i glavni razlog smanjenih iznosa koji su stigli na račune ljudi u Bosni i Hercegovini, odnosno korisnika potpora koje dobivaju od svojih dragih osoba.
Većina njih još prije nekoliko mjeseci predviđala je da će u ovoj godini ipak doći do rasta prihoda. Najviše novca, pokazali su podaci Centralne banke BiH, iseljeništvo je poslalo prošle godine u razdoblju od siječnja do ožujka, odnosno u prvom tromjesečju, kada se u BiH slilo oko 4,6 mil. KM više nego u istom razdoblju godinu prije. Kada je riječ o značaju iseljeništva za ekonomsku situaciju u BiH, ekonomisti su složni kako njegove doznake imaju izniman utjecaj na novčane tokove, a uz izravne novčane doznake, iseljeništvo sudjeluje u domaćim gospodarskim kretanjima i kroz potrošnju tijekom boravka u domovini, ali i trgovinu te kupnju nekretnina.
Više od 10% BDP-a Bh. iseljeništva tradicionalno pridonosi ekonomiji BiH s više od 10% BDP-a godišnje. Taj proces odvija se preko službenih doznaka, neslužbene financijske podrške te raznovrsne potrošnje, koja se događa najviše tijekom ljetnih mjeseci. Ovakav angažman bh. građana, koji žive i rade izvan BiH, omogućava nam potrošnju koja je veća od naše domaće proizvodnje, a samim tim i viši životni standard od onoga koji sebi možemo priuštiti ekonomskim aktivnostima koje se odvijaju unutar zemlje.
Prošle godine iseljeništvo je slalo manje novca. Veliki broj iseljenika zbog koronamjera nije dolazio u domovinu pa je došlo i do pada potrošnje, što se značajno odrazilo na ekonomiju. Dovoljno je bilo vidjeti zatvorene dućane i male biznise u cijeloj zemlji i shvatiti da je zbog nedolaska iseljeništva i “tanjih” doznaka bh. društvo pretrpjelo nesagledive posljedice.
Fenix-magazin/MMD/Večernji list BiH
