S velikim zanimanjem iseljeni Hrvati iz Srednje Bosne prate radni posjet predsjednika hrvatske Vlade Zorana Milanovića Bosni i Hercegovini. Od Milanovićeva boravka mnogi očekuju konkretne korake pomoći u borbi za opstanak hrvatskog naroda na tim prostorima.
Boraveći na području Kreševa, prvi čovjek hrvatske Vlade kazao je kako Hrvati u BiH trebaju ravnopravnost u funkcionalnoj državi u kojoj će biti zaštićena prava svih koji u njoj žive.
– Nema nekog dubokog ni hrvatskog ni bošnjačkog pitanja u BiH. Postoji pitanje ustroja države a Hrvati su u njoj konstitutivan narod, kazao je Milanović komenitarajući pitanje funkcioniranja BiH i njenih nagomilanih problema.
Odgovarajući na pitanje o njemačko-britanskoj inicijativi čiji je cilj približiti BiH na putu ka Europskoj uniji, Milanović je istaknuo kako je to bila hrvatska inicijativa koju Hrvatska sama ne može provesti, no može u tome pomoći.
Hrvatski je premijer iskazao zadovoljstvo činjenicom da se u mjestima poput Kreševa radi i ulaže, ali i zabrinutost zbog općina poput Vareša, gdje je također bio tijekom ponedjeljka i gdje se teško živi.
– Ovdje (u Kreševu) su se ljudi očito bolje snašli i ne izgleda kao kraj iz kojega ljudi odlaze, istaknuo je Milanović dodajući kako mjesta poput Kreševa imaju posebnu važnost jer u njima uz pomoć franjevaca Hrvati čuvaju svoju snagu i vitalnost.
Načelnik kreševske općine Radoje Vidović kazao je kako je Hrvatska do sada značajno pomogla ovoj zajednici. Kao primjer je naveo ulaganje oko 900 tisuća kuna u obnovu gradske dvorane.
– Hrvatska pomoć je bila obilna i nesebična, kazao je Vidović dodajući kako su potporu dobile i obrazovne te zdravstvene institucije u Kreševu. Izrazio je nadu kako će, uz nastavak pomoći, stanje u Kreševu biti dodatno popravljeno.
U općini Kreševo trenutačno živi nešto više od 5.600 stanovnika, od kojih oko 3.500 Hrvata. U odnosu na stanje prije rata Hrvata je manje za oko 800. Hrvatska vlada financijski podupire izgradnju nove muzejske zgrade u sklopu Franjevačkog samostana i crkva sv. Katarine, čiji temelji potječu još iz 14. stoljeća. Franjevački samostan je posebna kreševska znamenitost, a samostanski muzej čuva na stotine iznimno vrijednih izložaka čiji eksponati su pohranjeni u neodgovarajućim uvjetima.
Kustos muzeja fra Ivica Korčanin kazao je kako se među vrijednostima posebice ističu dragocjene knjige poput one pod naslovom “De re metallica” iz 17. stoljeća od kojih je, uz onaj kreševski, sačuvan samo još jedan primjerak što se čuva u Švicarskoj, prenosi Hina. Tu je i velika numizmatička, arheološka i geološka zbirka, ali i rariteti poput sablje što ju je ban Josip Jelačić svojedobno poklonio poznatom franjevcu Grgi Martiću.
Fra Ivica je danas jedan od tek osam redovnika koliko ih živi u Kreševu dijeleći sudbinu naroda. – U 2013. godini imali smo 38 krštenih, a 64 umrla. Ove godine umrlih će u konačnici biti još više u odnosu na novorođene, kaže fra Ivica.
Kreševska kotlina dijeli sudbinu brojnih drugih srednjobosanskih gradića u kojim su Hrvati većinsko stanovništvo, jer mladi uglavnom odlaze i nakon školovanja traže posao u inozemstvu.
Hrvatski premijer je nakon posjeta Kreševu otputovao u Žepče te Vitez kako bi i tamo s predstavnicima lokalnih vlasti razgovarao o stanju u tim općinama i programima pomoći u kojima sudjeluje hrvatska vlada.
Na kraju svog dvodnevnog radnog posjeta BiH, Milanović je obišao franjevački samostan u Gučoj Gori te bolnicu u Novoj Biloj, čiju je izgradnju i opremanje financirala hrvatska vlada, a boravak u središnjoj Bosni završio je obilaskom Jajca. (FT)
