Iseljavanje hrvatskih građana, osim nesagledivih posljedica za mirovinski, obrazovni i zdravstveni sustav, dovodi i do porasta korupcije u Hrvatskoj, piše u utorak Večernji list, pozivajući se na istraživanje politologa i povjesničara s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Tade Jurića, prenosi Hina.
Da su korupcija i iseljavanje povezani, pokazala je njegova studija „Istraživanje o korupciji u Hrvatskoj – mjerenje korupcije“.
Kada je usporedio koruptivna i migracijska kretanja od 2012. do 2020., odnosno broj iseljenih Hrvata u Njemačku u koju se iseljava glavnina naših građana i pozicioniranje Hrvatske na svjetskoj ljestvici indeksa korupcije, ispada da je korupcija izraženija što je iseljavanje veće. Hrvatska je 2019. i 2020. bila na 63. mjestu od 180 država, dok je prije vrhunca vala iseljavanja bila na 50. mjestu.
“I zdrava logika kaže da će ako iseljavaju oni koji nisu bili umreženi, a ostaju oni koji jesu, koruptivne aktivnosti biti još lakše provedive, ali i učestalije. Ako odlaze kritičari, kritiziranima postaje još bolje i lakše”, kaže Jurić, dodajući da se korupcija duboko ukorijenila u hrvatsko društvo te je postala oblik paralelnog sustava koji potkopava gospodarstvo.
“Korupcija je učinila čak više štete hrvatskom nacionalnom identitetu, osjećaju zajedništva i solidarnosti i hrvatskoj kulturi generalno nego što iznosi šteta koju je nanijela gospodarstvu, koja je neupitno enormna. Glavni negativan utjecaj korupcije odrazio se na ljudski kapital i političku stabilnost u državi. U hrvatskom društvu korupcija je postala nekom vrstom privilegija elita pri čemu ne treba miješati tzv. krupnu korupciju, političku korupciju i klijentelizam te tzv. građansku korupciju.
Tzv. elitna korupcija omogućila je i posebni fenomen u društvu koji se može nazvati „revoltom elita“. Elite su te koje koriste medijski prostor kako bi svakodnevno prosvjedovale protiv medija, građana, institucija… čime se građane privikava na praksu da ne trebaju oni iskazivati nezadovoljstvo političarima, nego političari njima”, ističe Jurić.
U razvijenim ekonomijama korupcija je, dodaje, dokazano manje prisutna, dok je u tranzicijskim iznimno razvijena i to što je malobrojnija populacija, to veća korupcija. U najnovijoj studiji o istraživanju korupcije provedenoj na uzorku malih, srednjih i velikih tvrtki u Hrvatskoj (uzorak 178 tvrtki, podjednako iz svake županije) pokazalo se da i tvrtke smatraju da korupcija posljednjih pet godina raste te da to drži njih 65,3 posto, a 32,4 posto tvrtki smatra da nema bitnih promjena, donosi Večernji list.
Fenix-magazin/MD/Hina
