Search
Close this search box.
Search
Isabel Koster / Foto: Fenix (Josip Mijić)
Isabel Koster / Foto: Fenix (Josip Mijić)

ISABEL KOSTER, KĆER HRVATICE I ŠVICARCA: Mislim da je sve počelo u osnovnoj školi… i ne razumijem zašto ne mogu dobiti hrvatsko državljanstvo

Isabel Koster, mlada je žena, jedna od onih s kojima se hrvatsko iseljeništvo i domovina itekako mogu i moraju ponositi.

 

Otac joj je Švicarac, majka je Hrvatica, rođena je u Zürichu, uz njemački i hrvatski tečno govori i engleski i francuski jezik, može se sporazumijevati i na talijanskom, a učila je i latinski jezik. Nedavno je napravila Master iz filozofije, što gleda kao korak prema doktoratu kojeg želi napraviti na čuvenom britanskom sveučilištu Oxford.

Isabel danas radi i živi u Engleskoj u jednoj englesko-njemačkoj tvrtki sa sjedištem u Londonu koja se bavi internacionalnim menadžmentom. Kaže kako su je od najranijeg djetinjstva odgajali u dvije kulture i dvojezično.

-Olakšavajuća okolnost u mom odgoju bila je što mi je oboje roditelja katoličke vjeroispovijesti, govori Isabel Koster.

Latinski jezik, Isabel je poželjela učiti još u osnovnoj školi, nakon što su obrađivali temu Starog Rima, a smatra kako je ljubav prema jezicima zapravo i počela u osnovnoj školi s latinskim jezikom.

– U 6. razredu osnovne škole se latinski mogao uzeti kao izborni predmet i tako je sve počelo, prisjeća se Isabel.

S ocem je razgovarala na njemačkom jeziku, s majkom na hrvatskom, a u školi je učila njemački jezik budući da živjela u  njemačkom govornom području.

isabel koster
Isabel Koster (prva lijevo) sa svojim kolegama / Foto: Fenix (JM)

– Obvezni predmeti su bili engleski i francuski, a izborni latinski. Poslije osnovne škole upisala englesku jezičnu gimnaziju, smjer filozofija. Nakon gimnazije studirala i diplomirala filozofiju na sveučilištu u Zürichu kao glavni predmet, francuski jezik kao sporedni, a jedan semestar je konverzacija bila na talijanskom jeziku. Nakon toga odlazim u Englesku i na sveučilištu Warwick (University of Warwick) u Coventryju pravim Master iz političke i pravne filozofije, govori Isabel.

U roditeljskoj kući je odrasla u kontekstu koji se u lingvistici zove poliglosija, što znači da se koristi jezik ovisno o osobi s kojom se razgovara.

-Mislim da je to formula uspjeha u učenju jezika kad je samo jedno od roditelja Hrvat. To se odnosi i na djecu kojoj su oba roditelja Hrvati, a žive u inozemstvu. Nažalost ima i takvih slučajeva da roditelji (Hrvati) s djecom govore jezik države u kojoj žive, a da ga i sami ne govore najbolje, kaže Isabel Koster.

Na pitanje što bi preporučila djeci čiji su roditelji različitih nacionalnosti, Isabel je kazala kako sve treba shvatiti kao dodatnu, a ne otežavajuću okolnost.

-Hrvatski sam naučila od moje mame i od moje rodbine u Hrvatskoj (i BiH). S mamom sam uvijek govorila hrvatski. Sve drugo što pripada djetinjstvu i odrastanju jedne osobe u Švicarskoj sam isto prošla. Katolički vjeronauk, Prvu pričest, krizmu, sport, sviranje instrumenata, … sve je to išlo redoslijedom kako se u Švicarskoj živi i kako se djeca odgajaju. Ali hrvatski sam svaki dan govorila. Imala sam sreću da sam odrastala u financijski dobrostojećoj obitelji tako da je mama prestala raditi kao medicinska sestra i posvetila se meni, mojem odgoju i obrazovanju. Neki nažalost to nisu mogli te su bili prisiljeni ići drugim putem i time im je šansa za učenje materinskog jezika bila umanjena. Poruka svima je, učite strane jezike, učite hrvatski jezik ako vam je i samo jedno od roditelja Hrvat, shvatite to kao dodatnu, a ne otežavajuću okolnost, govori Isabel.

/ Foto: Fenix (Josip Mijić)
/ Foto: Fenix (Josip Mijić)

Sada kada je sve prošla i kada se osvrne unatrag, Isabel kaže, kako misli da je sve počelo u osnovnoj školi i to sa latinskim jezikom.

-Izreke, mudrosti, citati, Sokrat, Aristotel, Platon, putokazi za život izgovoreni na različitim jezicima su me imponirali i onda sam shvatila da je “to to”. I dan danas mislim da su divne prve riječi koje sam naučila na hrvatskom, izgovarati i slušati iste stvari na različitim jezicima, putovati i upoznavati ljude iz drugih govornih područja, divna stvar i da se teško može nečim drugim nadomjestiti, govori ova mlada žena.

Danas radi u Engleskoj, u englesko-njemačkoj tvrtki sa sjedištem u Londonu koja se bavi internacionalnim menadžmentom.

-Sve puteve sam ostavila otvorene. Cilj je raditi ovdje neko vrijeme i istodobno nastaviti karijeru u akademskoj zajednici ili kao slobodna novinarka i spisateljica. Vodim nekoliko prevoditeljskih projekata, a ušla sam u najuži krug kandidata za doktorat na prestižnom sveučilištu Oxford. Sve što sam si do sada zacrtala kao plan to sam i ostvarila. Nadam se da će i ovo s Oxfordom biti ostvareno, kazala je Isabel.

Kaže kako joj se tek nije ostvario san da ima hrvatsku putovnicu.

-Nemam putovnicu jer sam zakasnila sa zahtjevom za nju i ne mogu je dobiti zbog nekih, meni čudnih razloga. U današnje vrijeme kada se sve države “bore” za stanovnike, meni i ovakvima kao što sam ja put do hrvatske putovnice je otežan ili u potpunosti zapriječen. Ali hrvatsku domovnicu i zemlju Hrvatsku nosim u svome srcu. Moja putovnica su za mene moji ujaci i tetke, kao i bratići i sestrične. A najljepša putovnica za mene su moja baka i moj djed kojih nažalost više nema. Njihov osmijeh i riječi koje neću nikada zaboraviti, “evo naše curice” su se urezale od ranoga djetinjstva u moje sjećanje, zaključila je Isabel Koster.

Fenix-magazin/MD/Josip Mijić

Povezano

Olaf Scholz / Foto: Anadolu
OPORBA ODBILA KANCELARA: Demokršćani i liberali ne prihvaćaju Scholzovu “ponuđenu suradnju”
Prekrasni prizori polarne svjetlosti / Foto: Anadolu
SJEVERNA POLARNA SVJETLOST: Prekrsani prizori jedne od najljepših svjetlosnih pojava u atmosferi  
Joško Gvardiol / Foto: Anadolu
PRVAK U VELIKOJ KRIZI: ManCity upisao četvrti uzastopni poraz, Liverpool sada pobjegao na +5
Mario Šoštarić / Foto: Hina
LAK POSAO U LUXEMBURGU: Hrvatski rukometaši slavili s 10 razlike, Mario Šoštarić najefikasniji sa 6 pogodaka
Blagajna u Lidlu
NOVA USLUGA ZA SVE KUPCE U NJEMAČKOJ: Podignite ili uplatite 1.000 eura u gotovini na blagajni supermarketa
Polica sa slatkišima (ILUSTRACIJA)/ Foto: Fenix
POSEBNO OPASNI SLATKIŠI ZA DJECU: Otrov muhare u gumenim medvjedićima – hitno povlačenje svih pakiranja u Njemačkoj