Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu u Šibeniku, koji se održava od 1. do 3. srpnja, prethodi fantastično osmišljena dokumentarna večer
Uz plenarnu diskusiju i gospodarski forum, Kongres će u intenzivnom trodnevnom programu imati jedanaest panel diskusija, čijih će dvjestotinjak sudionika s prestižnih hrvatskih i inozemnih sveučilišta propitivati fenomenologiju hrvatskih dijasporskih zajednica kao i povratničku tematiku našega iseljeništva i to na tri lokacije u gradu.
Uvodni program počinje tako u četvrtak, 30. lipnja, a odvijat će se od 18 do 20 sati u Gradskoj knjižnici Jurja Šižgorića (Poljana 6, Šibenik), kada će biti priređena inventivna „Dokumentarna večer“ s dvije opsežne tematske cjeline, koje odražavaju činjenicu da se akademska zajednica trgnula i da sustavno valorizira prešućene iseljeničke memorije zadnjih 120 godina.
Znanstvenici zagrebačkoga Hrvatskog instituta za povijest predstavit će „Hrvatske emigrantske zbirke kao dio europske kulturne baštine“, koje istražuju u sklopu EU projekta znakovita naziva „Courage – Kulturna opozicija: razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim državama“. Riječ je o fantastičnom projektu fokusiranom na prostor srednje i jugoistočne Europe koji propituje stilove i metode djelovanja kulturne opozicije koja je nedvojbeno pridonijela padu komunističkih režima na europskome tlu. Svrha projekta jest sustavna identifikacija javnih i privatnih zbirki povezanih s pokretima i aktivnostima kulturne opozicije u bivšim socijalističkim zemljama, uključujući Jugoslaviju i njezinu ondašnju federalnu jedinicu Hrvatsku, te njihovu znanstvenu obradu u okviru programa Obzor 2020.
Baza podataka služit će kao alat za dijeljenje informacija široj zainteresiranoj javnosti. Projektni tim se usredotočuje i na pitanja kako je kulturna opozicija pridonijela stvaranju europskih modernih demokratskih društava, uključujući i hrvatsko. Temu izlaže tim u sastavu dr. sc. Teodora Shek Brnardić, dr. sc. Josip Mihaljević, dr. sc. Lidija Bencetić, te dr. sc. Albert Bing i dr. sc. Stipe Kljaić, koji su se usredotočili na otkrića i inventivna tumačenja zbirki hrvatske kulturne emigracije od 1945.- 1990.
S posebnom znatiželjom iščekujemo izlaganja stručnjaka s Hrvatskog instituta za povijest i zato što je Šibenik, primjerice, rodni grad pojedinih ključnih figura tih pokreta među hrvatskom kulturnom emigracijom poput barda naše egzilantske književnosti i urednika kultne „Hrvatske revije“ Vinka Nikolića (Šibenik, 1912. – Šibenik, 1997.), te formativno obrazovno mjesto Prvićanina američkohrvatskog povjesničara Jere Jareba (94), koji je jedan od osnivača na vrhuncu hladnoratovske podjele svijeta Hrvatske akademije Amerike i uz Karla Mirtha urednik časopisa „Journal of Croatian studies“. Ono što je „Hrvatska revija“ promicala na materinskom jeziku o međunarodnom rješenju hrvatskoga pitanja od sredine 20. stoljeća do pada Berlinskoga zida u emigraciji, to je podjednako otvoreno u zemljama zapadnoga kruga na engleskome jeziku činio disidentski pokret okupljen oko JCS-a. Uz to, Jareb je jedan od najvažnijih suradnika u Mirthovu časopisu „Croatia press“ u kojem je u nastavcima objavljivao bibliografiju članaka iz iseljeničkog novinstva i periodike, od 1957. do 1967. „Croatia press“ je preteča internetskih pretraživača emigrantskih sadržaja bez premca u hrvatskoj suvremenoj povijesti. Kao autentični svjedoci vremena sudjelovat će interpreti naše glazbene baštine iz dijaspore kao što su vokalni umjetnici koji djeluju u klapi Chorus Croaticus i Trio Tragurium iz Švicarske.
U drugom dijelu „Dokumentarne večeri“ od 19 do 20 sati pratit ćemo izlaganja o složenim projektima Hrvatskog državnog arhiva iz Zagreba pod skupnim naslovom: „HDA: Arhivski izvori o iseljeništvu, kulturno-prosvjetna djelatnost i trogodišnji projekt Iseljeništvo kao primjer dobre prakse“. Izlaganje će održati dr. sc. Vlatka Lemić o ulozi HDA u dokumentiranju iseljene Hrvatske s naglaskom na aktualno stanje građe i perspektive. Dr. sc. Tatjana Šarić i Marijana Jukić analizirat će tragove arhivskih izvora između dva svjetska rata s naglaskom na ulozi Saveza organizacija iseljenika (SORIS), kao onodobne najutjecajnije nevladine udruge sa sjedištem u Zagrebu koja je koordinirala rad iseljeničkih društava u prvoj jugoslavenskoj državi od 1928. Izlagačice rekonstruiraju onovremene ciljeve i interese pedesetak društava iseljenika i povratnika, na čiju inicijativu SORIS razvija svoju mrežu u iseljeničkim lokalitetima od Dalmacije i otoka, Istre, Like do Slavonije i Baranje. Čut ćemo pojedinosti o ondašnjem Kongresu iseljenika, manifestaciji Iseljeničkom tjednu, Iseljeničkom muzeju te glasilu Novi iseljenik, kao svojevrsnom zrcalu mobilnosti u međuraću prve polovice 20. stoljeća, čijim se faktorima nestabilnosti na tržištima rada priključila i prva svjetska gospodarska kriza tridesetih kao snažan uzročnik migrantskih valova. Između dva rata SORIS je okupljao 54 organizacije u domovini i iseljeništvu.
Na tu temu autorski tim HDA (dr. sc. Rajka Bućin, Marijana Jukić i dr. sc. Tatjana Šarić) je priredio atraktivnu dokumentarnu izložbu koja briše prašinu zaborava s migrantskih sudbina pod nazivom „Hrvatsko iseljeništvo kroz fondove i zbirke HDA: od kraja 19. stoljeća do Drugoga svjetskog rata“.
Ova je izložba osmišljena i kao kruna „Dokumentarne večeri“ 2. HIK-a, a otvorit će je za Šibenčane i sve sudionike kongresa u 20 sati uz autorice (dr. sc. Rajku Bućin, Marijanu Jukić i dr. sc. Tatjanu Šarić) istaknuti zagrebački povjesničar s Hrvatskih studija prof. dr. sc. Mijo Korade.
Izložena se dokumentarna građa može pratiti kroz sedam cjelina znakovito naslovljenih: Iseljenička služba; Iseljeničke organizacije i ustanove u domovini: Istaknuti pojedinci u iseljeničkoj službi i organizacijama; Prema novim krajevima; Organizacije iseljenika u inozemstvu i njegovanje nacionalnog identiteta; Iseljenički tisak, dok su u posljednjoj sedmoj cjelini muzeološki fantastično izdvojeni Istaknuti pojedinci u iseljeništvu.
Izložba se, uz ostalo, osvrće na svojevrsnog preteču aktualnog predstojnika Državnog uredan za Hrvate izvan RH gospodina Zvonka Milasa u figuri kao što je gospodin Fedor Aranicki – šef Iseljeničkog komesarijata u Zagrebu, zaslužnog za rješavanje zakonodavnih pitanja o zaštiti iseljenika od izrabljivanja i osiguranja boljih radnih i životnih uvjeta, autora nacrta iseljeničkog zakona 1929./1930. te jednog od osnivača Iseljeničkog muzeja u Zagrebu. Sudionicima obraćamo pozornost i na ličnost kao što je Artur Benko Grado – savjetnik Iseljeničkog komesarijata u Zagrebu, autor svih važnijih analiza, projekata i nacrta zakonskih propisa donesenih u tome razdoblju, autor brojnih rasprava i članaka o iseljeništvu, a objavio je i prvi, ujedno jedini svezak Migracione enciklopedije (1930.), preteču elektroničkog izdanja Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina (2015) u izdanju Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatske matice iseljenika.
Izložba se usredotočuje i na lik i djelo publiciste i političara Milana Marjanovića – predsjednika SORIS-a, također jednog od osnivača Iseljeničkog muzeja u Zagrebu, koji je sudjelovao formiranju utjecajnog Jugoslavenskog odbora u Londonu, koji je utjecao na političke platforme iseljeničkih zajednica u prekooceanskim zemljama – osobito Južne i Sjeverne Amerike. Izložba predočuje i putopisne avanture publiciste kao što je Ivan Frano Lupis-Vukić, voditelj Informativno-posredovnog biroa za iseljenike i povratnike te kustos Iseljeničkog muzeja u Splitu, koji se pokazao marljivim sakupljačem dokumenta o povijesti iseljeništva. Među iseljeničkim ličnostima toga razdoblja istaknut je primjerice pisac Milostislav Bartulica, jedna od viđenijih članova Jugoslavenske narodne obrane iz Čilea, aktivan u iseljeničkim organizacijama te u SORIS-u kao tajnik i urednik podlistka Novog iseljenika. Desetak godina je bio čelni čovjek Iseljeničkog muzeja u Zagrebu i ogranka u Splitu. Zanimljivo, tradiciju SORIS-ove mreže prve polovice 20. stoljeća na neki način zadnjih 65 godina tj. od 1951. nastavlja Hrvatska matica iseljenika i njezini područni uredi u Puli, Zadru, Splitu, Dubrovniku i Vukovaru sa središnjim uredom u Zagrebu.
Arhivska građa u muzeološkoj interpretaciji triju autorica dojmljivo svjedoči o izazovima hrvatskih migranata prošloga stoljeća.
Moderatorica „Dokumentarne večeri“ je dr. sc. Marina Perić Kaselj s Instituta za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu.
Prigodni glazbeni program izvode klape: Chorus Croaticus i Trio Tragurium iz Švicarske, te ženska klapa Incanto iz Crne Gore.
Pokrovitelj i organizator
Uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, supokrovitelji HIK-a su: Ministarstvo kulture, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i gradonačelnik Šibenika dr. Željko Burić. Programski odbor HIK-a čine: dr. sc. Ivan Čizmić, dr. sc. Vinko Grubišić, dr. sc. Predrag Haram, dr. sc. Marina Perić Kaselj, dr. sc. Natasha Levak, odvjetnik Don Markušić, dr. sc. Ivan Rogić, dr. sc. Marin Sopta i prof. dr. sc. Sanja Vulić.
Uz predsjednika dr. sc. Marina Soptu, u Organizacijskom odboru HIK-a radili su: dr. sc. Marina Perić Kaselj, dr. sc. Natasha Levak, dr. sc. Ivan Hrstić, mag. art. Jakov Bilić, mr. sc. Luka Budak, dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, mr.sc. Marin Knezović, Michael Prpić, Branka Ćubelić, Tuga Tarle, prof.; Tanja Trošelj Miočević, prof.; Aleksandra Brnetić, odvjetnik Don Markušić, Frane Bilić, Goran Jerković, dr. sc. Željka Lovrenčić, vlč. Marko Zadravec, dip. ing. Ante Zovko, vlč. dr. sc. Tomislav Markić, dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac, dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Gordan Črpić, doc. dr. sc. Marija Benić Penava i dr. sc. Marija Gjurašić.
Počasni odbor čine: prof. dr. sc. Anđelko Akrap, dr. sc. Ivan Čizmić, prof. dr. sc. Ivan Rogić, prof. dr. sc. Mijo Korade, dr. sc. Vlado Šakić, fra Josip Bebić, mr. sc. Božidar Petrač, prof. Stjepan Šulek, mr. sc. Branko Salaj.
Organizatori Kongresa su: Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva te Centar za kulturu i informacije Maksimir. Suorganizatori su: Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, Hrvatska matica iseljenika, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Institut za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Društvo hrvatskih književnika,
Međunarodni dječji festival Šibenik, Azijsko-pacifička gospodarska komora; Croatian Studies Centre Macquarie University, Australia; Udruga Domovinska i iseljenička zajednica; Klapa Adriaticum Šibenik; Hrvatski državni arhiv, Hrvatsko katoličko sveučilište, i Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.
Sponzori kongresa su: Hrvatska gospodarska komora / Županijska komora Šibenik; Turistička zajednica grada Šibenika, Nexus savjetovanje Mark Lesić; Honestas Private Equity Partners Michael Prpić; Odvjetnički ured Don Markušić; Odvjetnički ured Marko Ramljak; Ličanka Karlo Starčević, Ruzium Natasha Levak, Končar elektroindustrija i tvrtka Zagreb Montaža.
Medijski pokrovitelji su: Večernji list, Jutarnji list, Laudato Tv, CRN TV Sidney, Glas Koncila, Hrvatski katolički radio, Matica – mjesečni časopis HMI i Hrvatski iseljenički zbornik te zadarski Hrvatski tjednik…
Povijest HIK-a i zbornik radova „Hrvatska izvan domovine“
Prvi Hrvatski iseljenički kongres uspješno je održan od 23. do 26. lipnja 2014. u Zagrebu, zahvaljujući entuzijazmu suradnika dr. sc. Marina Sopte. Organizatori Kongresa bili su: uz HMI, HS Sveučilišta u Zagrebu, Ured HBK za inozemnu pastvu brojne hrvatske znanstvene i kulturne ustanove, uključujući međunarodnu suradnju i to AHD Geelong Australia, AHD Croatia klub – Melbourne, Australija, Katedre za hrvatski jezik i kulturu u sastavu sveučilišta u Australiji i Kanadi…Rezultat trajne vrijednosti je zbornik radova sudionika HIK-a pod skupnim naslovom „Hrvatska izvan domovine“, koji je izašao u izdanju zagrebačkog trojca Golden marketing – Tehničke knjige, Centra za kulturu i informacije Maksimir te Hrvatske matice iseljenika godine 2015. Zbornik su uredili Marin Sopta, Frano Maletić i fra Josip Bebić. Taj važan skup, i njegov zbornik, okupio je čak 162 istaknuta znanstvenika, kao i brojne osobe iz javnog života, a čiji je zajednički interes zanimanje za teme vezane uz iseljeništvo. Glavni cilj Kongresa, kao i potom izdanog Zbornika, nastoji očito uspješno potaknuti raspravu o odnosima između RH i dijaspore u aktualnom trenutku, koja bi za posljedicu trebala imati učinkovitije oblikovanje kvalitetnijih javnih politika prema iseljeništvu. Naslov tog zbornika, koji opseže 643 stranica, svojevrsni je hommage na nultu i najcitiraniju znanstvenu knjigu o iseljeništvu Hrvati izvan domovine (1967.) autora Većeslava Holjevca, najutjecajnijeg predsjednika HMI i jednog od predstavnika demokratske struje Hrvatskog proljeća, koji je među prvima počeo znanstveno artikulirati iseljeničku tematiku.
Ostaje za vidjeti s kolikim će entuzijazmom i znanstvenim angažmanom raditi Drugi Hrvatski iseljenički kongres ovih dana u Šibeniku. Sretno!
Za Fenix/Vesna Kukavica
