HDZ-ov kandidat za Europski parlament iz iseljeništva je Ivan Sablić, vice-konzul u hrvatskom Generalnom konzulatu u Stuttgartu. Sablić je 10. na listi i u Parlamentu, ukoliko bude izabran na nadolazećim izborima, 25. svibnja, će zastupati Hrvate iz iseljeništva. U razgovoru za FeniX otkriva ciljeve, novu stranačku politiku HDZ-a prema Hrvatima u inozemstvu i BiH te govori o jačanju gospodarske politike.
F: Gospodine Sablić, na listi Hrvatske demokratske zajednice i koalicijskih partnera i ove godine se nalazi jedno ime iz iseljeništva, naime Vaše. Kako to ocjenjujete?
Osobno mi je velika čast biti na listi Hrvatske demokratske zajednice i koalicijskih partnera za Europski parlament kao predstavnik iseljeništva. To je u prvome redu priznanje Hrvatskoj demokratskoj zajednici u iseljeništvu, svim našim članovima za njihov odan rad i zalaganje na dobrobit domovine i stranke svih ovih godina.
F: Znači li to da je novo stranačko vodstvo promijenilo dosadašnju politiku stranke prema iseljeništvu?
Na proteklim i na ovim izborima se je na listi našao predstavnik Hrvatske demokratske zajednice iz iseljeništva. Ovoga puta je HDZ jedina stranka na čijoj se listi nalazi jedan predstavnik iz iseljeništva. U stranačkim tijelima se nalaze ljudi koji predstavljaju Hrvate iz cijelog svijeta, mnogi su članovi raznih odbora, aktivno sudjeluju u stvaranju programa HDZ-a s kojima će se HDZ vratiti na vlast. Na nedavno održanom gospodarskom forumu hotelu Westin u Zagrebu uloga iseljeništva je bila i tema jednog od panela. U posljednje dvije godine održani su mnogi događaji u iseljeništvu na kojima su redovito nazočili stranački predstavnici na najvišoj razini. Komunikacija je dvosmjerna. Sve ovo su konkretni potezi stranačkog vodstva koji dovoljno govore o politici prema iseljeništvu.
F: Na koji način bi Hrvati u iseljeništvu mogli pomoći Hrvatskoj, njenom razvoju npr. gospodarskom oporavku?
Hrvati su u povijesti radi raznih razloga, ekonomskih, političkih i dr. napuštali državu. Većinom su radili fizičke poslove, živjeli skromno i pošteno i na njih se je u bivšoj državi gledalo, recimo to blago, s visoka. Kada danas govorimo o Hrvatima u iseljeništvu, govorimo o visokoobrazovanim ljudima koji su svoje kompetencije stjecali u jakoj konkurenciji na njemačkom, američkom i mnogim svjetskim tržištima. U renomiranim tvrtkama. Oni su liječnici, odvjetnici, menadžeri, vode tvrtke i banke. Ali i stručni obrtnici i trgovci. Sve je to ljudski kapital, ljudski potencijal koji Hrvatskoj stoji na raspolaganju. Angažiranje ovakvih ljudi kao savjetnika ili kroz razne neovisne „think thankove“ koji pomažu Vladi i državnim institucijama može biti jedna konkretna mogućnost. Što se tiče financijskih ulaganja, država bi trebala stvoriti čvrste pravne okvire za ulaganja koji se ne mijenjaju sa svakom promjenom vlasti ili više puta za vrijeme jednog mandata. Zatim bi trebalo napraviti ulagačke pakete projekata iz raznih sektora (turizma, poljoprivrede, infrastrukture). To bi trebali biti gotovi projekti sa svom potrebnom dokumentacijom, spremni za ulaganja i s točno određenim rokovima. S takvim projektima bi trebalo izaći pred potencijalne ulagače hrvatskog porijekla. Ako je računica čista i business plan štima, sigurno bi bilo interesantno. Danas imamo Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. To je dobra osnova preko koje se može komunicirati. Osnivanje Ministarstva iseljeništva bio bi sljedeći korak koji bi još dodatno učvrstio vezu. 
F: Vratimo se malo unutarnjoj situaciji u Hrvatskoj. Gospodarska situacija ne cvjeta, mladi napuštaju zemlju i izgleda da je u tijeku novi val iseljavanja Hrvata. Što mislite o tome kao osoba koja ima iskustva u gospodarskoj diplomaciji?
Hrvatska demokratska zajednica će se, kada osvoji vlast morati odmah pozabaviti zaustavljanjem iseljavanja. Jedina politika koja to može spriječiti je politika otvaranja radnih mjesta. To je najbolja politika i rješenje svih pitanja u Hrvatskoj. Žurno su potrebne nove investicije, svježi kapital koji otvara nova radna mjesta i stvara nove vrijednosti. To je jedini način da se BDP počne oporavljati. Samo rješenja u okvirima mijenjanja financijske politike, nisu nešto što dugoročno može popraviti situaciju. Potrebno je na međunarodno tržište izići s gotovim projektima, tražiti investitore. Jednostavno, raditi akvizu. Vlada, resorni ministri i gospodarske agencije moraju proaktivno djelovati na stranim tržištima. Tu nije zanemariv utjecaj gospodarske diplomacije.
F: Što je s europskim fondovima, kako vidite mogućnosti razvoja u tom segmentu?
Na EU fondovima je Milanovićeva vlada dokazala svu svoju nesposobnost, imali su na raspolaganju 3,5 milijarde, a do sada nisu povukli niti jednu kunu. Fondovi su za Hrvatsku velika prilika i HDZ će je znati iskoristiti, pogotovu jer nam u novom fiskalnom razdoblju na raspolaganju stoje veliki financijski iznosi. Europa je donijela zajedničku strategiju da iz krize izađe jača te ciljeve koje treba ostvariti, a to su 75% stanovništva između 25 i 60 godina treba biti zaposleno, 3% BDP-a treba investirati u razvoj i istraživanje, klimatsko-energetske ciljeve, treba smanjiti broj osoba koje napuste školovanje te 20 milijuna ljudi manje trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva. U tim okvirima se treba kretati i Hrvatska. Ova sredstva je potrebno utrošiti na tehnološko opremanje naših tvrtki, opremanje znanstvenih ustanova i škola, podizati ukupnu konkurentnost. Potrebno je ponovno izgraditi proizvodnju, ulagati u one sektore koji imaju budućnost i u kojima već postoji određeno iskustvo. Rast uvelike ovisi i o obrazovanosti mladih i radne snage. Najbolji primjer imamo u Njemačkoj, s njihovim dvojnim sustavom obrazovanja. Svakako trebalo razmisliti o tome da se ova pozitivna iskustva ugrade u naš školski sustav. Školstvo bi, kao u Njemačkoj, trebalo biti prilagođeno potrebama gospodarstva. Puno je gradilišta na kojima treba biti prisutan.
F: Pitanje koje sigurno zanima naše brojne čitatelje, a to je položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini?
Skrb o Hrvatima u Bosni i Hercegovini je ustavna obaveza Republike Hrvatske. Velik broj stranačkih aktivnosti Hrvatske demokratske zajednice, posebno u zadnje dvije godine, usmjeren je k poboljšanju položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. U tome su se na svoj način istaknuli i naši zastupnici u EU parlamentu. Rezultat njihovog djelovanja je i rezolucija EP-a o napretku Bosne i Hercegovine. To je sada međunarodni okvir za rješenje hrvatskog pitanja koje jamči suverenost trima narodima. Federalna država u kojoj će se poštivati ravnopravnost i prava Hrvata, rješenje je za koje se zalaže Hrvatska demokratska zajednica. Dakako da je sada s pozicije članice EU-a Hrvatskoj o ovome pitanju puno lakše govoriti nego prije, i da će se ta pozicija znati iskoristiti za dobrobit Hrvata u Bosni i Hercegovini.
F: Koji rezultat očekujete na izborima za Europski parlament?
Očekujemo pobjedu. Iz svih izbora u posljednjih godinu dana Hrvatska demokratska zajednica i njeni koalicijski partneri izašli su kao pobjednici. Na svim izborima, pa uključujući i referendum, hrvatski narod je rekao što misli o politici vladajućih. Zajednička lista osvojit će sigurno šest mandata, a ni sedmi ne bi bio iznenađenje. Lista je kvalitetna. Predsjedništvo stranke i Nacionalno vijeće vodili su se prilikom odabira kriterijem stručnosti i rezultata. Lista je ispunjena ljudima koji iza sebe imaju zavidne karijere i koji su se dokazali u raznim područjima, bilo na svojim radnim mjestima ili kao političari. Birači će to znati prepoznati.
Piše: Kristijan Bodrožić
Email: kristijan.bodrozic@fenix-magazin.de
