Hrvatski veleposlanik u Berlinu Gordan Bakota / Foto: Fenix

INTERVJU Gordan Bakota, hrvatski veleposlanik u Njemačkoj: Iz krize će Hrvatska i Europa izaći jače

U dosadašnjih 28 godina hrvatske diplomacije u Njemačkoj (Veleposlanstvo RH je osnovano odlukom hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana 22. siječnja 1992. godne), Gordan Bako­ta je osmi po redu hrvatski veleposlanik u Berlinu. Prije dolaska u Berlin, bio je hrvat­ski veleposlanik u Beogradu. Ranije je obnašao dužnost državnog tajnika te pomoćni­ka ministra vanjskih i europ­skih poslova, a tijekom karije­re bio je veleposlanik RH u Austriji i Turskoj. Gordan Bakota je rođen u Zagrebu 1967. godine, diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveuči­lišta u Zagrebu, oženjen je i otac je dvoje djece.

 

U velikom intervjuu kojeg objavljuje najnoviji broj tiskanog izdanja Fenix Magazin, Bakota govori o svom dolasku na upražnjeno mjesto veleposlanika u Berlinu, na­kon što je dotadašnji velepo­slanik Gordan Grlić Radman postao ministar vanjskih i europskih poslova. Početkom siječnja ove godine predao je vjerodajnice predsjedniku Savezne Repu­blike Njemačke dr. Frank-Wal­teru Steinmeieru i otad počinje njegov veleposlanički mandat. O tome Bakota kaže: 

– Biti veleposlanikom Repu­blike Hrvatske u SR Njemač­koj posebna je čast i obveza. Njemačka je svakako jedan od najvažnijih vanjskopoli­tičkih partnera Republike Hrvatska, te na europskoj i globalnoj razini iznimno važna država, s kojom želimo nastaviti graditi najbolje moguće odnose. U gospo­darstvu, trgovini i turizmu s Njemačkom imamo najveću razmjenu, a mnogobrojno hrvatsko iseljeništvo snažna je poveznica dviju zemalja.

FM: Veleposlaničku dužnost ste preuzeli u vrijeme kad je Hrvatska preuzela šestomje­sečno predsjedanje Vijećem Europske unije, no ubrzo je stigla i korona-kriza. Kako se snalazite u svemu tome?Gordan Bakota

– Ovako izvanredna situacija značila je za sve nas potrebu žurnog djelovanja i prilagođa­vanja na novonastale prilike. Vlada RH, uz pomoć hrvatske diplomacije, nastavila je pro­voditi planove predsjedanja kroz mnogobrojne videokon­ferencije. S Njemačkom, koja će od nas preuzeti predsje­danje Vijećem EU, nastav­ljeni su kvalitetni i uspješni kontakti na najvišoj razini, prilagođeni, u tehničkom smislu, novonastaloj situaciji.

FM: Hoće li Hrvatska uspjeti u jednom dijelu ispuniti za­dane ciljeve u svom predsje­danju ili je sav fokus otišao na koronu i gospodarska pitanja?

– Svakako možemo biti za­dovoljni provedbom mnogo­brojnih prioriteta – uspjeli smo u namjeri da se nastavi politika proširenja EU, i to donošenjem odluke o otvara­nju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, a 6. svibnja organizirat ćemo i zagrebački sastanak na vrhu između Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana u formi video-konferencije. Mo­rali smo odgoditi održavanje niza neformalnih sastanaka, ali zato se rasprave resornih ministara zemalja članica Eu­ropske unije od sredine ožuj­ka uspješno provode putem video-konferencija, kojih je od uvođenja aktualnih mjera protiv širenja zaraze korona­virusom održano dvadesetak, uključujući i dvije video-kon­ferencije članova Europskog vijeća u ožujku i travnju ove godine.

Hrvatsko predsjedništvo Vije­ćem EU je aktiviralo i Integri­rani mehanizam za odgovor na krizu (IPCR), kako bi se državama omogućilo brzo i koordinirano donošenje od­luka putem konkretnih alata za lakšu i brzu razmjenu informacija i koordiniranje kriznih reakcija u borbi s koronavirusom. Zanimljivo je pratiti i kako se značaj­no povećala posjećenost mrežnih stranica predsjeda­nja www.eu2020.hr otkad se službeni i neslužbeni sastanci privremeno ne odvijaju u fizičkom obliku, što upućuje i na zaključak da je sadržaj službenih medijskih kanala predsjedanja, bez obzira na dominantnu temu pande­mije, javnosti postao još zanimljiviji.

Njemački biskup Heiner Koch i veleposlanik Bakota  /
Njemački biskup Heiner Koch i veleposlanik Bakota /

FM: Kakva je u ovoj situaciji korona-krize suradnja Hrvat­ske i Njemačke? Što mislite poduzeti kako bi odnosi dvi­ju zemalja bili još bolji?

– Puno je toga kvalitetno učinjeno u prethodnom razdoblju. Prisjetimo se samo iznimno kvalitetnog predstavljanja Hrvatske na Zelenom tjednu u Berlinu u siječnju ove godine, vrlo uspješne i uče­stale razmjene mišljenja između našeg predsjedni­ka Vlade Andreja Plenkovića i sa­vezne kancelarke Angele Merkel, ministara vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana i njemačkog mini­stra vanjskih po­slova Heika Maasa, posebice mnogo­brojnih sastanaka kojima se koordiniraju naša dva predsjedanja Vijećem EU u 2020. godini. Hrvatska je prepoznata kao pouzda­ni partner, što se vidi i kroz zajednički rad na provedbi Akcijskog plana. U ovim specifičnim okolnostima od posebne je važnosti, dakako, suradnja vezana uz otkla­njanje posljedica pandemije koronavirursa, a njemačkoj strani posebno smo zahvalni na pomoći pri repatrijaci­ji hrvatskih državljana, te pružanju pomoći u sanaciji posljedica potresa u Zagrebu i otvorenosti glede eventual­ne daljnje pomoći u obnovi.

FM: Prema Vašim sazna­njima, kako se konzular­na predstavništva nose s korona-krizom i što Hrvati u Njemačkoj mogu očekivati u budućnosti?

– Nastojimo biti efikasan i pouzdani servis našim građanima, potpora u ovako složenim prilikama. Od početka pandemije, u surad­nji s nadležnim njemačkim vlastima, radimo na pomoći prilikom povratka naših gra­đana u Hrvatsku, te pružanju konzularnih usluga koje su moguće u ovakvim prilikama, imajući u vidu mjere zaštite zdravlja. Naši konzularni uredi i ubuduće će biti pro­fesionalni u pružanju usluga našim građanima, te prava hrvat­skim udrugama i pojedincima prema Domovini.

FM: Što se očekuje nakon od­laska Angele Merkel? Hoće li njezin odlazak utjecati na od­nose Njemačke i Hrvatske?

– Angela Merkel veliki je njemački, europski i svjetski lider. Kakva će biti dinamika unutarnjeg razvoja političkih prilika u samoj Njemačkoj, odlučivat će njemački građa­ni. Uvjeren sam da će inten­zitet i snaga poveznica dviju zemalja zadržati njemačko-hrvatske odnose u uzlaznoj putanji.

FM: Na Vašu inicijativu je ne­davno realizirana videokon­ferencija njemačkog save­znog ministra gospodarstva Petera Altmaiera s veleposla­nicama EU zemalja i zema­lja kandidata u Njemačkoj, prigodom koje ste razmijenili mišljenja o reakciji Europ­ske unije i Njemačke na pandemiju koronavirusa. Do kakvih ste zaključaka došli?

– Na videokonferenciji sa saveznim ministrom gospo­darstva, koja je održana na inicijativu Veleposlanstva u Berlinu za vrijeme predsjeda­nja Hrvatske Vijećem EU-a, razmijenili smo mišljenja o reakciji Njemačke i EU u no­vonastaloj globalnoj situaciji. Razgovarali smo i o budućno­sti EU, odnosno kako hrvat­sko i njemačko predsjedanje Vijećem EU mogu doprinijeti da Europa iz ove globalne krize izađe još jača. Ova kriza jasno pokazuje koliko su naša gospodarstva tijesno povezana i koliko je važno funkcioniranje unutar­njeg tržišta EU.

FM: O kojim pitanjima i temama najviše raspravljate prilikom susreta s njemač­kim vlastima?

– Mnogo je važnih strateških tema u odnosima Republike Hrvatske i SR Njemačke. Nema niti jednog područ­ja suradnje u kojem nismo aktivni. U ovom razdoblju posebno ističem predsjeda­vanje Vijećem EU te pro­vedbu Akcijskog plana, koji predviđa davanje šire dimen­zije partnerstvu Hrvatske i Njemačke u okviru Europske unije. Prioritet je svakako i gospodarska suradnja, a neću zaboraviti staviti visoko na listu prioriteta i naše kon­zularno djelovanje, odnosno skrb i zaštitu različitih prava i interesa naših državljana u SR Njemačkoj.

Odlazak u Hrvatsku na ljetovanje

Bakota_EUFM: Jedna od tema koja Hr­vate u Njemačkoj trenutno najviše zanima je i odlazak na ljeto u domovinu. Prema Vašem mišljenju, koliko je to realno očekivati?

– Predviđanja su u ovoj fazi nezahvalna. No, želim nagla­siti kako će povratak u sva­kodnevni život ovisiti o tome koliko se u ovom trenutku pridržavamo propisanih mjera u sprječavanju šire­nja koronavirusa. Što se svi budemo savjesnije i predanije pridržavali navedenih pravila, to će povratak u redovni na­čin života biti lakši i brži.

FM: Kakav dojam su na Vas dosad ostavile hrvatske zajednice s kojima ste se susretali?

– Uvijek se iznova oduševim zanosom, entuzijazmom i emocijama koje susrećem kod članova naših zajedni­ca, pogotovo kada je riječ o ljubavi prema Domovini. Važno je primijetiti kako su hrvatski građani istovre­meno dobro integrirani u njemačko društvo. Vjerujem kako će se mnogi od njih ipak vratiti doma. Posebno se zahvaljujem na predanoj skrbi hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj, a itekako sam svjestan kako je njihova briga i potpora našim ljudi­ma ključna. Veseli me, stoga, svaki susret s misijskim sve­ćenicima te suradnja s njima. Ujedno koristim prigodu zahvaliti mnogobrojnim hr­vatskim građanima i udruga­ma na svesrdnoj spremnosti pružanju potpore Domovini u borbi protiv pandemije koronavirusa i saniranju posljedica potresa u Zagrebu i njegovoj okolici. Posebno se zahvaljujem i svim medijima koji prate zbivanja među hr­vatskim iseljenicima, pogla­vito vrlo važnoj i pozitivnoj ulozi magazina Fenix za informiranje, poticanje i oku­pljanje hrvatskih građana.

Čestitam 30. svibnja – Dan državnosti RH

Koristim prigodu svim hrvatskim građanima u Njemačkoj čestiti predstojeći Dan državnosti Republike Hrvatske. Riječ je o obilježavanju 30. svibnja 1990., kada je nakon prvih demokratskih izbora uspostavljen novi Sabor Republike Hrvatske. Nažalost, ove godine, zbog ograničenja društvenih kontakta i okupljanja, Veleposlanstvo Republike Hrvatske i generalni konzulati neće biti u mogućnosti organizirati prigodne prijeme i svečanosti. Ipak, pozivam sve našeg građane da ove godine ne zaborave ovaj važan hrvatski praznik, jer sam siguran da ćemo ga iduće godine proslaviti zajedno i na način kako smo i do sada činili.

Nastaviti započete projekte prethodnika

U provedbi hrvatske vanjske politike, kontinuitet je iznimno važan. Zato držim da je na prvom mjestu bitno nastaviti projekte koji su započeti, te nastaviti njegovati kontakte koje su uspostavljeni. To se posebno odnosi na izvrstan rad mog prethodnika, današnjeg ministra vanjskih i europskih poslova dr. Gordana Grlića Radmana, koji je ostavio duboki trag u Njemačkoj.

Fenix-magazin/Ivan Stjepan Mandić/Marijana Dokoza

fenix052020-sidebar-animacija

 

Zanimljive kolumne, komentare, ali i razne druge priče, reportaže, putopise, pronađite u tiskanom izdanju Fenix Magazina

Želite li se pretplatiti na tiskano izdanje hrvatsko-njemačkog mjesečnika Fenix Magazin, možete to učiniti:
putem e-maila: revelin.media@gmail.com
telefonom: +49 (0) 69 34 878 1400
faksom: +49 (0) 69 34 878 1409

ili putem linka ONLINE PRETPLATA

 

Pogledajte drugo

MASKE

NJEMAČKA: Potrebno čak 180.000 ovih radnika, razmišlja se i o premiji od 10.000 eura

Njemačkoj će do 2030. nedostajati najmanje 180.000 zaposlenih u sektoru medicinske njege, a broj građana …