U dosadašnjih 28 godina hrvatske diplomacije u Njemačkoj (Veleposlanstvo RH je osnovano odlukom hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana 22. siječnja 1992. godne), Gordan Bakota je osmi po redu hrvatski veleposlanik u Berlinu. Prije dolaska u Berlin, bio je hrvatski veleposlanik u Beogradu. Ranije je obnašao dužnost državnog tajnika te pomoćnika ministra vanjskih i europskih poslova, a tijekom karijere bio je veleposlanik RH u Austriji i Turskoj. Gordan Bakota je rođen u Zagrebu 1967. godine, diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, oženjen je i otac je dvoje djece.
U velikom intervjuu kojeg objavljuje najnoviji broj tiskanog izdanja Fenix Magazin, Bakota govori o svom dolasku na upražnjeno mjesto veleposlanika u Berlinu, nakon što je dotadašnji veleposlanik Gordan Grlić Radman postao ministar vanjskih i europskih poslova. Početkom siječnja ove godine predao je vjerodajnice predsjedniku Savezne Republike Njemačke dr. Frank-Walteru Steinmeieru i otad počinje njegov veleposlanički mandat. O tome Bakota kaže:
– Biti veleposlanikom Republike Hrvatske u SR Njemačkoj posebna je čast i obveza. Njemačka je svakako jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih partnera Republike Hrvatska, te na europskoj i globalnoj razini iznimno važna država, s kojom želimo nastaviti graditi najbolje moguće odnose. U gospodarstvu, trgovini i turizmu s Njemačkom imamo najveću razmjenu, a mnogobrojno hrvatsko iseljeništvo snažna je poveznica dviju zemalja.
FM: Veleposlaničku dužnost ste preuzeli u vrijeme kad je Hrvatska preuzela šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije, no ubrzo je stigla i korona-kriza. Kako se snalazite u svemu tome?
– Ovako izvanredna situacija značila je za sve nas potrebu žurnog djelovanja i prilagođavanja na novonastale prilike. Vlada RH, uz pomoć hrvatske diplomacije, nastavila je provoditi planove predsjedanja kroz mnogobrojne videokonferencije. S Njemačkom, koja će od nas preuzeti predsjedanje Vijećem EU, nastavljeni su kvalitetni i uspješni kontakti na najvišoj razini, prilagođeni, u tehničkom smislu, novonastaloj situaciji.
FM: Hoće li Hrvatska uspjeti u jednom dijelu ispuniti zadane ciljeve u svom predsjedanju ili je sav fokus otišao na koronu i gospodarska pitanja?
– Svakako možemo biti zadovoljni provedbom mnogobrojnih prioriteta – uspjeli smo u namjeri da se nastavi politika proširenja EU, i to donošenjem odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, a 6. svibnja organizirat ćemo i zagrebački sastanak na vrhu između Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana u formi video-konferencije. Morali smo odgoditi održavanje niza neformalnih sastanaka, ali zato se rasprave resornih ministara zemalja članica Europske unije od sredine ožujka uspješno provode putem video-konferencija, kojih je od uvođenja aktualnih mjera protiv širenja zaraze koronavirusom održano dvadesetak, uključujući i dvije video-konferencije članova Europskog vijeća u ožujku i travnju ove godine.
Hrvatsko predsjedništvo Vijećem EU je aktiviralo i Integrirani mehanizam za odgovor na krizu (IPCR), kako bi se državama omogućilo brzo i koordinirano donošenje odluka putem konkretnih alata za lakšu i brzu razmjenu informacija i koordiniranje kriznih reakcija u borbi s koronavirusom. Zanimljivo je pratiti i kako se značajno povećala posjećenost mrežnih stranica predsjedanja www.eu2020.hr otkad se službeni i neslužbeni sastanci privremeno ne odvijaju u fizičkom obliku, što upućuje i na zaključak da je sadržaj službenih medijskih kanala predsjedanja, bez obzira na dominantnu temu pandemije, javnosti postao još zanimljiviji.
FM: Kakva je u ovoj situaciji korona-krize suradnja Hrvatske i Njemačke? Što mislite poduzeti kako bi odnosi dviju zemalja bili još bolji?
– Puno je toga kvalitetno učinjeno u prethodnom razdoblju. Prisjetimo se samo iznimno kvalitetnog predstavljanja Hrvatske na Zelenom tjednu u Berlinu u siječnju ove godine, vrlo uspješne i učestale razmjene mišljenja između našeg predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i savezne kancelarke Angele Merkel, ministara vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana i njemačkog ministra vanjskih poslova Heika Maasa, posebice mnogobrojnih sastanaka kojima se koordiniraju naša dva predsjedanja Vijećem EU u 2020. godini. Hrvatska je prepoznata kao pouzdani partner, što se vidi i kroz zajednički rad na provedbi Akcijskog plana. U ovim specifičnim okolnostima od posebne je važnosti, dakako, suradnja vezana uz otklanjanje posljedica pandemije koronavirursa, a njemačkoj strani posebno smo zahvalni na pomoći pri repatrijaciji hrvatskih državljana, te pružanju pomoći u sanaciji posljedica potresa u Zagrebu i otvorenosti glede eventualne daljnje pomoći u obnovi.
FM: Prema Vašim saznanjima, kako se konzularna predstavništva nose s korona-krizom i što Hrvati u Njemačkoj mogu očekivati u budućnosti?
– Nastojimo biti efikasan i pouzdani servis našim građanima, potpora u ovako složenim prilikama. Od početka pandemije, u suradnji s nadležnim njemačkim vlastima, radimo na pomoći prilikom povratka naših građana u Hrvatsku, te pružanju konzularnih usluga koje su moguće u ovakvim prilikama, imajući u vidu mjere zaštite zdravlja. Naši konzularni uredi i ubuduće će biti profesionalni u pružanju usluga našim građanima, te prava hrvatskim udrugama i pojedincima prema Domovini.
FM: Što se očekuje nakon odlaska Angele Merkel? Hoće li njezin odlazak utjecati na odnose Njemačke i Hrvatske?
– Angela Merkel veliki je njemački, europski i svjetski lider. Kakva će biti dinamika unutarnjeg razvoja političkih prilika u samoj Njemačkoj, odlučivat će njemački građani. Uvjeren sam da će intenzitet i snaga poveznica dviju zemalja zadržati njemačko-hrvatske odnose u uzlaznoj putanji.
FM: Na Vašu inicijativu je nedavno realizirana videokonferencija njemačkog saveznog ministra gospodarstva Petera Altmaiera s veleposlanicama EU zemalja i zemalja kandidata u Njemačkoj, prigodom koje ste razmijenili mišljenja o reakciji Europske unije i Njemačke na pandemiju koronavirusa. Do kakvih ste zaključaka došli?
– Na videokonferenciji sa saveznim ministrom gospodarstva, koja je održana na inicijativu Veleposlanstva u Berlinu za vrijeme predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a, razmijenili smo mišljenja o reakciji Njemačke i EU u novonastaloj globalnoj situaciji. Razgovarali smo i o budućnosti EU, odnosno kako hrvatsko i njemačko predsjedanje Vijećem EU mogu doprinijeti da Europa iz ove globalne krize izađe još jača. Ova kriza jasno pokazuje koliko su naša gospodarstva tijesno povezana i koliko je važno funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU.
FM: O kojim pitanjima i temama najviše raspravljate prilikom susreta s njemačkim vlastima?
– Mnogo je važnih strateških tema u odnosima Republike Hrvatske i SR Njemačke. Nema niti jednog područja suradnje u kojem nismo aktivni. U ovom razdoblju posebno ističem predsjedavanje Vijećem EU te provedbu Akcijskog plana, koji predviđa davanje šire dimenzije partnerstvu Hrvatske i Njemačke u okviru Europske unije. Prioritet je svakako i gospodarska suradnja, a neću zaboraviti staviti visoko na listu prioriteta i naše konzularno djelovanje, odnosno skrb i zaštitu različitih prava i interesa naših državljana u SR Njemačkoj.
Odlazak u Hrvatsku na ljetovanje
FM: Jedna od tema koja Hrvate u Njemačkoj trenutno najviše zanima je i odlazak na ljeto u domovinu. Prema Vašem mišljenju, koliko je to realno očekivati?
– Predviđanja su u ovoj fazi nezahvalna. No, želim naglasiti kako će povratak u svakodnevni život ovisiti o tome koliko se u ovom trenutku pridržavamo propisanih mjera u sprječavanju širenja koronavirusa. Što se svi budemo savjesnije i predanije pridržavali navedenih pravila, to će povratak u redovni način života biti lakši i brži.
FM: Kakav dojam su na Vas dosad ostavile hrvatske zajednice s kojima ste se susretali?
– Uvijek se iznova oduševim zanosom, entuzijazmom i emocijama koje susrećem kod članova naših zajednica, pogotovo kada je riječ o ljubavi prema Domovini. Važno je primijetiti kako su hrvatski građani istovremeno dobro integrirani u njemačko društvo. Vjerujem kako će se mnogi od njih ipak vratiti doma. Posebno se zahvaljujem na predanoj skrbi hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj, a itekako sam svjestan kako je njihova briga i potpora našim ljudima ključna. Veseli me, stoga, svaki susret s misijskim svećenicima te suradnja s njima. Ujedno koristim prigodu zahvaliti mnogobrojnim hrvatskim građanima i udrugama na svesrdnoj spremnosti pružanju potpore Domovini u borbi protiv pandemije koronavirusa i saniranju posljedica potresa u Zagrebu i njegovoj okolici. Posebno se zahvaljujem i svim medijima koji prate zbivanja među hrvatskim iseljenicima, poglavito vrlo važnoj i pozitivnoj ulozi magazina Fenix za informiranje, poticanje i okupljanje hrvatskih građana.
Čestitam 30. svibnja – Dan državnosti RH
Koristim prigodu svim hrvatskim građanima u Njemačkoj čestiti predstojeći Dan državnosti Republike Hrvatske. Riječ je o obilježavanju 30. svibnja 1990., kada je nakon prvih demokratskih izbora uspostavljen novi Sabor Republike Hrvatske. Nažalost, ove godine, zbog ograničenja društvenih kontakta i okupljanja, Veleposlanstvo Republike Hrvatske i generalni konzulati neće biti u mogućnosti organizirati prigodne prijeme i svečanosti. Ipak, pozivam sve našeg građane da ove godine ne zaborave ovaj važan hrvatski praznik, jer sam siguran da ćemo ga iduće godine proslaviti zajedno i na način kako smo i do sada činili.
Nastaviti započete projekte prethodnika
U provedbi hrvatske vanjske politike, kontinuitet je iznimno važan. Zato držim da je na prvom mjestu bitno nastaviti projekte koji su započeti, te nastaviti njegovati kontakte koje su uspostavljeni. To se posebno odnosi na izvrstan rad mog prethodnika, današnjeg ministra vanjskih i europskih poslova dr. Gordana Grlića Radmana, koji je ostavio duboki trag u Njemačkoj.
Fenix-magazin/Ivan Stjepan Mandić/Marijana Dokoza
Zanimljive kolumne, komentare, ali i razne druge priče, reportaže, putopise, pronađite u tiskanom izdanju Fenix Magazina
Želite li se pretplatiti na tiskano izdanje hrvatsko-njemačkog mjesečnika Fenix Magazin, možete to učiniti:
putem e-maila: revelin.media@gmail.com
telefonom: +49 (0) 69 34 878 1400
faksom: +49 (0) 69 34 878 1409
ili putem linka ONLINE PRETPLATA
