U subotu, 16. svibnja, na desetke tisuća Hrvata hodočastit će u Austriju, na Bleiburško polje, mjesto najvećeg pojedinačnog stradanja hrvatskog naroda u njegovoj dugoj i krvavoj povijesti.
Prošlo je tužnih sedamdeset godina, poricanja, traganja, nadanja i pronalaženja stratišta, a ova tužna i okrugla godišnjica, ponovno će ujediniti hrvatski narod u molitvi za više od tristo tisuća duša, koliko se procjenjuje da je stradalo pod nemilosrdnom i zločinačkom partizanskom čizmom.
Po prvi put u povijesti države Hrvatske, državni poglavar, tj. predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović također će biti nazočna komemorativnom skupu na Bleiburškom polju, a Sveto Misno slavlje, uz koncelebraciju velikog broja svećenika, predvodit će zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić.
Premda je najavljeno, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u razgovoru za HRT je potvrdila kako neće držati nikakve govore rekavši: „Mislim da se stratišta ne smiju koristiti za političke poruke i politiziranje, već isključivo za pijetet prema žrtvama, osudu svih totalitarnih režima i svega što je počinjeno u ime totalitarnih režima.“.
Interes za dolazak na komemoraciju na Bleiburškom polju je ogroman, potvrđuju nam iz Počasnog bleiburškog voda, inače organizatora komemoracije. Svoj dolazak, osim predsjednice Republike Hrvatske, najavila su mnogobrojna izaslanstva, među kojima je i dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine i hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Kako neslužbeno doznajemo, samo iz Zagreba će doputovati više od stotinu autobusa. Hodočasnici će organizirano putovati i iz Bosne i Hercegovine te Švicarske, Austrije i Njemačke iz koje će, prema prvim procjenama, doputovati više od šezdeset autobusa i velikih kombibusova. Hrvatske katoličke misije, podružnice političkih stranaka, kulturno-umjetnička društva, nacionalne udruge građana u iseljeništvu, sportski klubovi, domoljubne i braniteljske udruge, samo su neki od organizatora putovanja u Bleiburg.
Osim činjenice da je ovo „okrugla“, sedamdeseta godišnjica stravičnog zločina nad hrvatskim narodom, pažnju i želju za dolaskom na Bleiburg plijeni i dolazak hrvatske predsjednice koja je, ujedno, i visoka pokroviteljica komemoracije. Također, zbog činjenice da se u četvrtak u mnogim zemljama Zapadne Europe proslavlja Svetkovina Uzašašća Gospodinova (neradni dan), mnogi će iskoristiti priliku za povezivanjem petka te vikenda i ranije otići u Bleiburg.
U povodom sedamdesete godišnjice Bleiburške tragedije, ovih su dana u Domovini i iseljeništvu održani brojni skupovi i razmatranja na temu o Bleiburgu. Jedan takav održan je i u utorak navečer u prostorijama Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu, a u organizaciji Počasnog bleiburškog voda. Na tom okruglom stolu, sudjelovali su brojni građani, predstavnici društvenog, vjerskog i političkog života u Republici Hrvatskoj, a govornici, kroz svoja predavanja, predstavili su povijesni, politički, demografski i duhovni osvrt na težinu Bleiburške tragedije.
“Ukupno u dvadesetom stoljeću, Hrvatska je izgubila 2 milijuna i 434 tisuće ljudi ljudi. Ostaje nam da je 305 tisuća ljudi iz Hrvatske stradalo na Križnom putu i Bleiburgu, a to nije sve. Procjena se lako diže na 350 tisuća. U ovoj brojci uračunati su gubitci samo iz područja današnje Hrvatske.“ Istaknuo je to tijekom svojeg predavanja dr. sc. Stjepan Šterc, profesor s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Dr. sc. Jože Dežman, ravnatelj slovenskog državnog arhiva, opisao je rad slovenske Komisije za rješavanje pitanja prikrivenih grobišta i govorio je da se susreću s poteškoćama. Nešto se istražilo, ali nije ni približno koliko bi trebalo. “Do 2008. godine u Sloveniji je otkriveno više od šeststo grobišta, a samo u ovoj godini otkriveno je stotinu novih lokacija.”, naglasio je dr. Dežman.
Britanski povjesničar ruskih korijena i autor knjige „Ministar i pokolji“, grof Nikolaj Tolstoj, govorio je o sramotnom kršenju Ženevske konvencije u Bleiburgu. „Ne postoji niti jedan dokaz da je među žrtvama Bleiburga i Križnog puta bio i jedan ratni zločinac. Ja sam to proučavao najpozornije što sam mogao i ni u jednom trenutku nisam naišao na nekoga tko je bio ratni zločinac. Upravo zato što stvari nisu u potpunosti razriješene, ljudi danas mogu reći što god žele te se uvjeriti u nešto, pogotovo ako ne znaju dovoljno. Kako u Rusiji, tako i u bivšoj Jugoslaviji – ljudi koji imaju simpatije prema komunizmu jednostavno ne mogu priznati da su ikada bili u krivu”., istaknuo je grof Tolstoj.
Broj žrtava Bleiburga i Križnog puta, čak i među stručnjacima izaziva prijepore. Procjene pojedinih povjesničara kreću se od dvadeset tisuća pa sve do više od pola milijuna nevinih žrtava.
Bilo kako bilo, valja naglasiti kako neprijatelj, unatoč zločinu i smrti koju je posijao na Bleiburgu i Križnom putu, ipak nije uspio u svom naumu kako bi zatruo i uništio uspomenu na nevino stradale, ali i to kako je subotnji skup na Bleiburškom polju još jedan dokaz da žrtva nevino stradalih nikad neće biti zaboravljena.
Ivan Gašpar
Foto: HRT / Arhiva
