Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar” u petak je obilježio 30 godina od osnutka, a na svečanoj akademiji tim povodom istaknuta je važnost te ustanove – prvog osnovanog instituta od osamostaljenja Hrvatske – u istraživanju društvenih i humanističkih fenomena.
Svečanoj akademiji nazočio je predsjednik Republike Zoran Milanović koji je, čestitajući znanstvenicima obljetnicu utemeljenja, istaknuo da je Institut važno istraživačko tijelo.
Podsjetivši na vrijeme osnutka Instituta, 1991. godinu, predsjednik je rekao da se od tada puno toga promijenilo. “Sloboda izražavanja, potraga za istinom, pa i za gubljenjem na tom putu u potrazi za istinom, u Hrvatskoj je jedna normalna i svakodnevna stvar. Sada se ponovno razvijamo kao jedno dinamično, zapadno društvo u kojem država nije oteta na način na koji je oteta od dijela klike u nekim drugim državama. Država koja ima svoje probleme, ima svoje sistemske poremećaje koji su stariji i od nas, koji se naprosto teško mijenjaju. Uloge su podijeljene, svatko ide svojim putem, teško je to vratiti”, rekao je.
Znanstvenicima i vodstvu Instituta rekao je da pokušaju dobiti što više sredstava iz EU fondova. “Želim vam da budete, što je malo teže u društvenim disciplinama, lovci i presretači na europske novce i fondove. Država vas može financirati malo više i vjerujem da može, mora i da hoće više, ali ne potpuno”, rekao je.
Ukazao je i na nesrazmjer između financiranja visokog školstva i istraživačkog rada između Hrvatske i Nizozemske istaknuvši kako su ti nesrazmjeri preveliki. “Nismo mi toliko siromašniji niti su oni toliko bogatiji od nas da bi se iznosi koji se troše na financiranje javnih sveučilišta toliko razlikovali. Pa čak ako se uzme u obzir i to da su oni vještiji u izvlačenju novaca iz sustava koje su oni smislili, a mi se priključili trideset godina kasnije. To je sustav dizajniran prvenstveno za njih“, rekao je predsjednik Milanović.
Jer, kako je dodao, EU je dobra, ali je kreirana s jasnim ciljem i s jasnom idejom da razmak između onih uloga koje su davno podijeljene ipak ostane isti, a na nama je da se “u danim okolnostima i ulogama, koje su davno podijeljene, najbolje pobrinemo za sebe i za svoje interese”. “Jer bez novca nema ničega“, naglasio je.
Kao izaslanik premijera, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je da se “Pilar” afirmirao kao ključna institucija u području istraživanja od posebnog interesa za državu, a istaknuo je važnost i kvalitetu brojnih “Pilarovih” publikacija.
Posebno je pohvalio nacionalne i međunarodne znanstvene projekte Instituta, naročito sudjelovanje u COST projektima čija je vrijednost veća od 2 milijuna kuna, kao i suradnju Instituta s gospodarstvom koja je u prošloj godini bila viša od 1,6 milijuna kuna.
“Sve skupa, na području izravnih istraživanja i prijedloga istraživanja, Institut barata s iznosom od oko 5 milijuna kuna i preko 22 milijuna kuna koje dobiva iz državnog proračun za funkcioniranje hladnog pogona”, naveo je ministar te dodao da je važnost takvih Instituta prepoznata i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).
O povijesti i sadašnjosti Instituta govorili su predsjednik Upravnog vijeća Instituta Nevio Šetić te ravnatelj Željko Holjevac.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar utemeljen je 26. studenoga 1991. godine kao Institut za primijenjena društvena istraživanja u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, a 1993. godine postao je javna ustanova, od 1994. postaje javni institut čiji je osnivač država, a od 1997. nosi današnje ime po hrvatskom znanstveniku i publicistu, piscu jedinstvene knjige o južnoslavenskom pitanju (1918. godina).
Ivo Pilar bio je pionir povijesne sociologije i političkog zemljopisa odnosno geopolitike u Hrvatskoj.
Institut danas ima 106 zaposlenika, sjedište mu je u Zagrebu, a područne centre ima u Dubrovniku, Gospiću, Osijeku, Puli, Splitu, Varaždinu, Visu te Vukovaru i najveći je i središnji javni institut u području društvenih znanosti u Hrvatskoj s iznimnim brojem znanstveno-istraživačkih radova i publikacija.
Osnovno polazište znanstvenoistraživačkog rada u Institutu prije 30 godina bilo je da je hrvatsko društvo neistraženo društvo, a može se reći da je ono danas, zahvaljujući uvelike javnom djelovanju Instituta pod motom “istraživanjem do činjenica”, prilično istraženo, rekao je Holjevac.
Kao strateške ciljeve “Pilara” naveo je povećanje nacionalne i međunarodne vidljivosti, uključenost u europski istraživački prostor, povećanje transfera znanja radi razvoja gospodarstva i društva u cjelini, povećanje transfera znanstvenoistraživačkih spoznaja visokoškolskom sustavu i poticanje razvoja područnih centara Instituta.
Fenix-magazin/MMD/Hina
