Ne nazire se brzi kraj visokoj inflaciji u Njemačkoj – naprotiv. Ekonomisti trenutačno ne očekuju dugotrajnije popuštanje do sljedećeg proljeća.
Rast cijena na sve širem planu utječe na potrošače u Njemačkoj. U listopadu se godišnja stopa inflacije popela na 10,4 posto. Federalni zavod za statistiku potvrdio je početnu procjenu. Bio je to najsnažniji porast u otprilike 70 godina. “Glavni razlozi visoke inflacije i dalje su enormna poskupljenja energenata. Ali također sve češće opažamo povećanje cijena mnogih drugih dobara i usluga,” objasnio je u petak Georg Thiel, predsjednik Saveznog ureda za statistiku, prenosi Fenix-magazin prilog Njemačke novinske agencije (dpa).
U rujnu je zabilježena stopa inflacije od 10,0 posto. Visoke stope inflacije smanjuju kupovnu moć potrošača koji si za jedan euro mogu priuštiti manje. To može oslabiti privatnu potrošnju kao važan stup gospodarstva.
Štednja na božićnim darovima
Prema jednoj anketi, mnogi ljudi ove godine, primjerice, žele uštedjeti na božićnim darovima. U istraživanju koje je početkom studenoga proveo institut za istraživanje javnog mnijenja YouGov, više od polovice sudionika izjavilo je da ovaj put želi manje trošiti na darove ili, za razliku od prošlih vremena, to uopće ne želi. Za mnoge trgovce tjedni koji prethode festivalu najvažniji su u godini, javlja dpa.
Ekonomisti trenutno ne očekuju brzo, sveobuhvatno smanjenje cijena. Prema Sebastianu Dullienu, znanstvenom direktoru Instituta za makroekonomiju i istraživanje poslovnog ciklusa (IMK) Zaklade Hans Böckler, održivo olakšanje može se očekivati od proljeća 2023. kada kočnica cijena plina stupi na snagu. Savezna vlada želi ublažiti najveće poteškoće za građane i poduzeća paketima pomoći i programom od 200 milijardi eura, uključujući kočnicu cijena plina planiranu najkasnije do ožujka.
“Velike su šanse da će dvoznamenkasta stopa inflacije za Njemačku od ožujka konačno biti prošlost”, rekao je Dullien. Prema „Ekonomskim mudracima“, skupini stručnjaka koja prati gospodarsku situaciju u Njemačkoj, kočnica cijena plina trebala bi ublažiti rast inflacije.
U listopadu su visoke cijene energenata (rasle za 43 posto) dodatno pogurale inflaciju. Uzmimo prirodni plin kao primjer: cijene su se više nego udvostručile uz porast od 109,8 posto. Grijanje je skuplje za 35,6 posto nego godinu ranije. Statističari su objasnili da je smanjeni porez na promet prirodnog plina i grijanja iz trećeg paketa olakšica, koji je smanjen na 7 posto, prekomjerno kompenziran ponovnim poskupljenjima.
Hranu su potrošači morali platiti 20,3 posto više nego godinu ranije. Trend rasta cijena ovdje se od početka godine postupno povećava. Moralo se dublje posegnuti u džep i za održavanje i popravak apartmana (plus 14,8 posto) i paket aranžmana (plus 12,3 posto).
Stope inflacije na sadašnjoj razini nikada nisu postojale u ponovno ujedinjenoj Njemačkoj. U starim saveznim državama početkom 1950-ih izmjerene su stope od 10 posto i više, no način izračuna se s vremenom promijenio.
Povećanje kamatnih stopa
Nakon početnog oklijevanja, Europska središnja banka (ECB) se protiv rekordne inflacije u europodručju priprema naglim povećanjem kamatnih stopa. Valutni nadzornici ciljaju na stabilnost cijena u eurozoni u srednjem roku sa stopom inflacije od dva posto.
U listopadu su potrošačke cijene u zoni zajedničke valute bile 10,7 posto više nego u istom mjesecu lani. Bila je to najviša stopa inflacije od uvođenja eura kao knjižnog novca 1999. U Njemačkoj je HICP indeks, koji je odlučujući za monetarnu politiku središnje banke, u listopadu iznosio 11,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
U SAD-u, s druge strane, čini se da je inflacija već dosegla vrhunac. U listopadu su potrošačke cijene porasle za 7,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pritisak na rast cijena tako je smanjen četvrti put zaredom.
“U Njemačkoj se inflacijski pritisak vjerojatno neće smanjiti do prvog tromjesečja nove godine, otprilike šest mjeseci kasnije nego u SAD-u – što je uglavnom zbog posljedica energetske krize izazvane ratom”, analizira Robert Greil , glavni strateg u Merck Fincku. Njemačka je posebno ovisna o uvozu energenata i stoga jasno osjeća posljedice ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Osim toga, američka središnja banka predstavila je brz tempo u borbi protiv inflacije s neobično velikim povećanjem kamata.
Fenix-magazin/SIM/Hina
