Muškarcu s imovinom od 57.000 eura odbijen je dodatak za stanovanje (Wohngeld) jer je podnositelj imao previše imovine. Međutim, Visoki upravni sud Berlin-Brandenburg presudio je drukčije.
Muškarac iz Berlina zatražio je 2023. godine državnu pomoć za troškove stanovanja, iako je imao ušteđevinu. Nadležno tijelo odbilo je zahtjev jer je na računu imao oko 57.500 eura, što premašuje granicu od 40.000 eura iz Zakona o građanskom dohotku (Bürgergeld). Upravni sud u Berlinu u početku je potvrdio tu odluku, smatrajući da se nova granica imovine primjenjuje i na Wohngeld.
Sud je tada zaključio da se, prema pravilima iz 2022., već s više od 40.000 eura radi o „značajnoj imovini“, zbog koje nema prava na dodatak za stanovanje. Raniji orijentacijski iznos od oko 61.000 eura, preuzet iz Zakona o porezu na imovinu, smatrao se zastarjelim.
Ipak, podnositelj se žalio. U žalbenom postupku pred Visokim upravnim sudom Berlin-Brandenburg bio je uspješan. Sud je 11. prosinca presudio da nije dopušteno automatski odbijati zahtjeve na temelju krute imovinske granice. Presudno je, prema praksi Saveznog upravnog suda, treba li u konkretnom slučaju od osobe razumno očekivati da vlastitu imovinu koristi za pokrivanje troškova stanovanja.
DJELUJE BRZO: Nova olakšica od 250 eura dostupna od 13. listopada za mnoga kućanstva
Sud je naglasio da se kao orijentacija može uzeti iznos od oko 61.000 eura za prvu osobu u kućanstvu, ali da to ne zamjenjuje procjenu individualnih okolnosti. Zakon o građanskom dohotku ne mijenja to načelo. Stoga se ne može automatski govoriti o „značajnoj imovini“ već kod 40.000 eura.
U ovom slučaju muškarac je imao pravo na Wohngeld jer mu je imovina bila ispod orijentacijskog iznosa, nije bilo posebnih okolnosti protiv toga i ispunjavao je sve ostale uvjete. Protiv presude je još moguće podnijeti reviziju.
Što je Wohngeld?
Wohngeld je državni dodatak za pokrivanje troškova stanovanja. Mogu ga zatražiti i vlasnici nekretnina, a zahtjev se podnosi lokalnoj općini ili gradu. Prema savjetima potrošačkih udruga, pravo na Wohngeld mogu imati, među ostalima:
zaposleni s preniskim primanjima
umirovljenici i osobe u domovima za njegu s malim prihodima
studenti bez prava na BAföG
primatelji naknade za nezaposlene I ili naknade za skraćeni rad
Iznos dodatka ovisi o prihodima, visini najamnine, mjestu stanovanja i broju članova kućanstva. Obično se odobrava na 12 mjeseci, nakon čega se mora ponovno zatražiti. U Njemačkoj oko 1,2 milijuna kućanstava prima Wohngeld, a više od polovice njih čine umirovljenici; među korisnicima je i velik broj obitelji.
Fenix-magazin/DP/MMD
