U europskom postpandemijskom gospodarstvu nedostaje programera web stranica, pa Stefan Knoll koristi neobične taktike kako bi zaposlio njih i drugo osoblje.
Osnivač Deutsche Familienversicherung, brzorastuće osiguravajuće kompanije sa sjedištem u Frankfurtu, nudi 500 eura svakome tko dođe na razgovor za posao, još 1.000 eura onima koji prođu u drugi krug i 5.000 eura više onima koji završe šestomjesečni uvjetni rok.
“Posebno je teško pronaći nekoga s IT vještinama”, rekao je. “Natječemo se s divovima poput Allianza koji lako mogu zaposliti stotine ljudi diljem svijeta – ali nismo zainteresirani za zapošljavanje ljudi u Indiji, želimo ljude ovdje u Frankfurtu.”, rekao je za Financial Times.
Knollova neobična strategija simptomatična je za nedostatak osoblja koji se širi po Njemačkoj i većem dijelu Europe. Rezultat je naglo tržište rada koje zemljama EU-a daje rijetku priliku da okončaju visoku razinu nezaposlenosti i nedovoljne zaposlenosti koja je zahvatila sve sektore od financijske krize 2008. godine.
Nedostaci radnika su posebno vidljivi u IT i zdravstvu kao i u građevinarstvu, gdje je potražnja pojačana rastućim cijenama kuća i prilivom sredstava EU-a za projekte zelene rekonstrukcije; i u ugostiteljstvu, gdje se pravila koja se stalno mijenjaju čine da se posao čini manje sigurnim i napornijim.
No, nedostatak radne snage evidentan je i u drugim sektorima. Istraživanje razvojne banke KfW i istraživačkog instituta Ifo na 9.000 njemačkih tvrtki u listopadu pokazalo je da je 43 posto tvrtki „sputano“ nedostatkom kvalificiranog osoblja što je rekord od ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. godine.
Fenix-magazin/IM
