Gosti tribine „Razgovor u Centru“, bečke podružnice HKD Napredak i Hrvatskog centra u Beču, bili su u srijedu navečer dva hrvatska znanstvenika koji žive i rade u Austriji, dr. Dragan Juraj Čekolj i dr. Dragan Šimić.
U zanimljivom razgovoru, koji je vodio predsjednik Napretka, Beč Filip Zloušić , oboje znanstvenika govorilo je o svom životnom putu, školovanju i dolasku u Beč, te karijeri u području znanosti, na koju Austrijanci polažu veliki značaj.
Dr. Željko J. Čekolj je rođen 1969. godine u Zagrebu, a odrastao je u Gornjoj Stubici. Studirao je teologiju u Beču od 1991. godine, a doktorsku titulu dobio je 2008. godine. Zaposlen je u jednoj od bečkih gimnazija kao profesor informatike, povijesti, vjeronauka i još nekih drugih predmeta, a znanstvenim se radom bavi, kako je rekao, u slobodno vrijeme.
„Jedino kroz dobro školovanje se može nešto postići“, rekao je Čekolj, istaknuvši kako Beč pruža „velike mogućnosti“ na svim područjima. Istakao je kako su ga Austrijanci izuzetno dobro primili, kako u školskim tako i u crkvenim krugovima, te da ni njemu, ni njegovoj supruzi koja je iz BiH te četvero djece, integracija u austrijsko društvo nije bila teška.
Posebno je napomenuo kako je očuvanje vlastitog materinskog jezika od velikog značaja za svakog doseljenika. Što se tiče njegovog znanstvenog djelovanja rekao je kako je teologija njeguje „interakcijski model i model dijaloga“ u komunikaciji s drugim znanostima i znanstvenim disciplinama. Što se tiče učenika u gimnaziji u kojoj predaje, rekao kako ona ima multinacionalni sastav učenika, što potvrđuje i podatak da oko 38 posto učenika sluša katolički vjeronauk, dok njih preko 60 posto ide na etiku ili na vjeronauk neke druge vjeroispovijesti.
Dr. Čeholj, osim što je autor četiri znanstvene knjige s područja teologije, objavio je i osamdesetak svojih radova u časopisu za pastoralnu orijentaciju Vjesnik – Đakovačko-osječke Nadbiskupije. Na bečkom skupu je publici predstavio svoje znanstvene stavove o Međuvjerskom dijalogu i njegovom značaju na primjeru BiH.
Dr. Dragan Šimić rođen je 1973. godine u Kreševu kraj Sarajeva. Diplomirao je strojarstvo u Splitu, a nakon traženja posla u BiH, Hrvatskoj i Americi skrasio se je u Beču gdje danas radi kao priznati stručnjak na području elektro-mobilnosti u austrijskom Državnom Institutu za tehnologiju. Doktorirao je 2007. godine.
Iako je njemački dobro naučio, svim mladima je poručio da je danas u vrijeme globalizacije važno znati engleski jezik 
„No, iako smo u tuđini, ne smijemo zaboraviti svoj materinski jezik i odakle potičemo“, istakao je napomenuvši kako unatoč tome što ima izuzetno malo slobodnog vremena svejedno se druži sa svojim zemljacima i drugim poznanicima.
„Preko 275 kreševskih obitelji živi u Beču“, ustvrdio je.
Govoreći o svom znanstvenom radu u Austrian Instituta of Technology, napomenuo je kako je važno raditi u multinacionalnom teamu, ako se želi nešto postići. Dodao je kako je područje njegovog znanstvenog rada – pogonska vozila, elektromotori, baterije, dijelovi za vozila, razni prototipovi vozila i programi stimulacije i sve ostalo što je vezano uz mobilnost. Jedan od svojih programa mobilnosti predstavio je i publici, a muški dio publike posebno je začudio podatak da jedan prototip auta stoji oko 44 milijuna eura. Pohvalio je Austrijance da mnogo ulažu u znanost, te Grad Beč koji je vrlo aktivan što se tiče popularizacije elektro vozila.
Sudionici znanstvene tribine odgovarali su i na pitanja iz publike te prokomentirali neke od izloženih znanstvenih stavova.s područja tehnologije, odnosno teologije.
Snježana Herek
