U Njemačkoj postoje velike razlike u visini mirovina. Podrijetlo i spol snažno utječu na iznos mirovine, a stranka Ljevica (Die Linke) oštro kritizira sustav: „Od njega najviše profitiraju muškarci.“
U Berlinu je objavljeno da je svaki peti umirovljenik ili umirovljenica u Njemačkoj ugrožen siromaštvom u starosti. Zakonska mirovina često nije dovoljna za dostojanstven život, a razlike u iznosima su velike – neki primaju i trećinu manje od drugih.
Prema najnovijim podacima mirovinskog osiguranja (stanje krajem 2024.), muškarci u prosjeku primaju 1.405 eura mirovine, dok žene dobivaju samo 955 eura, što je oko 450 eura manje.
„Ovaj sustav pogoduje muškarcima“
Zastupnica Ljevice i stručnjakinja za mirovinsku politiku Sarah Vollath smatra ove brojke neprihvatljivima. Po njezinim riječima, mirovinski sustav najviše koristi muškarcima koji rade puno radno vrijeme, dok žene preuzimaju brigu o djeci i obitelji.
Žene i dalje u velikoj mjeri obavljaju neplaćeni rad skrbi, što ih dugoročno dovodi u lošiji položaj – i na tržištu rada i u mirovini.
Djeca ne znače nužno veću mirovinu
| Starosna mirovina | |||
|---|---|---|---|
| Muškarci | 1.405 | 1.392 | 1.463 |
| Žene(F) | 955 | 876 | 1.271 |
| Žena bez djece | 961 | 941 | 1.166 |
| Žena s jednim djetetom | 1.003 | 926 | 1.258 |
| Žena s dvoje djece | 952 | 846 | 1.299 |
| Žena s troje djece | 894 | 807 | 1.271 |
| Žena s 4 ili više djece | 903 | 823 | 1.261 |
Podaci pokazuju da broj djece također utječe na mirovinu žena:
žene s jednim djetetom imaju nešto višu mirovinu od žena bez djece
žene s troje ili više djece imaju nižu mirovinu od prosjeka, iako se odgoj djece formalno priznaje u mirovinskom sustavu
Drugim riječima – što više djece, to često manja mirovina, što pokazuje da postojeći sustav ne kompenzira stvarni gubitak prihoda tijekom života.
Istok i zapad Njemačke: velike razlike, posebno za žene
Postoje i regionalne razlike:
muškarci na istoku imaju nešto višu prosječnu mirovinu nego na zapadu
no razlika je dramatična kod žena:
zapad: oko 876 eura
istok: oko 1.271 euro
Razlog je taj što su žene u istočnoj Njemačkoj češće bile stalno zaposlene, čak i nakon rođenja djece, dok su žene na zapadu češće radile skraćeno ili su prekidale karijeru.
Veliku ulogu ima i nedostatak vrtića na zapadu, što mnoge žene prisiljava na pauze u radu ili rad s nepunim radnim vremenom – što kasnije znači nižu mirovinu.
Zahtjevi Ljevice
Sarah Vollath traži:
bolje priznavanje rada skrbi (brige o djeci i starijima)
minimalnu mirovinu od 1.400 eura
jednaku dostupnost dječjih vrtića u cijeloj Njemačkoj
veće sudjelovanje savezne vlade u financiranju skrbi za djecu
Prema njezinim riječima, to je minimum pravde za žene koje su cijeli život radile neplaćeni posao u obitelji, a sada žive s premalim mirovinama.
Fenix-magazin/DP/MMD
