Saborski klubovi podržali su u srijedu tehničke zakonske izmjene kojima se utvrđuje da će od 1. siječnja 2019. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) preuzeti poslove koje obavlja Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, izuzev Kluba zastupnika GLAS-a i HSU-a, koji smatra da predloženo pripajanje zavoda nije najbolje rješenje.
Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Željko Plazonić istaknuo je da se ukidanjem Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, temeljem zaključka Vlade o smanjenju broja agencija i zavoda, ne ukidaju i ljudi koji u njemu rade i da bi njegova funkcionalnost trebala ostati ista. “Riječ je samo o novoj organizacijskoj shemi”, kazao je.
“Apsolutno vjerujem da će HZJZ pripajanjem Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu posao obavljati kvalitetno”, uvjeren je Ivan Ćelić (HDZ) ustvrdivši kao imamo previše agencija i da treba nastaviti u smjeru smanjenja njihova broja.
S njim se međutim ne slaže Silvano Hrellja (Klub zastupnika GLASa- i HSU-a) koji tu odluku smatra ishitrenom ukazavši na potrebu specijalizacije za određena područja. “Ne mogu prihvatiti da HZJZ pokriva cijelo to područje, više bih volio da imamo ljude koji su specijalisti za pojedina područja, nego da sve stavljamo na hrpu”, rekao je Hrelja.
Željko Jovanović (SDP) iznio je podatak da je od 1990. do 2015. godine u Hrvatskoj registrirano 4187 profesionalnih bolesti od čega je 1517 odnosno 36,2 posto uzrokovano azbestom. Najviše oboljelih dolazi iz Dubrovačko-neretvanske županije, 56,7 posto; iz Splitsko-dalmatinske županije 31,4 posto te iz Primorsko-goranske županije 7,5 posto, rekao je.
U objedinjenoj raspravi o izmjenama Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu i izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu po hitnom postupku, zastupnici su također upozorili na višemjesečno nefunkcioniranje povjerenstva za azbestozu.
Plazonić je odgovorio da nije upoznat s tom informacijom te da će provjeriti o čemu je riječ.
Reagirao je Mirando Mrsić (NZ) koji mu je kazao da nema pojma i da ne zna zašto su ga uopće poslali u Sabor.
“Nije primjereno govoriti da netko nema pojma… Budimo na razini”, apelirao je predsjedavajući Željko Reiner (HDZ).
Hrvatski sabor u srijedu je raspravio i Konačni prijedlog zakona o državnoj izmjeri i o katastru nekretnina. Državna tajnica Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Dunja Magaš kao pozitivne efekte tog zakona izdvojila je stvaranje okvira za uspostavu središnjeg sustava za izradu, pohranu i distribuciju te vođenje podataka katastra infrastrukture za područje cijele Hrvatske, stvaranje okvira za uspostavu registra zgrada, stvaranje okvira za unapređenje zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, unapređenje registra prostornih jedinica i registra geografskih imena.
Anka Mrak Taritaš (Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a) istaknula je kako bi bila potrebna ozbiljna reforma koja bi objedinila podatke iz katastra i gruntovnice koji često nisu usporedivi.
“Ozbiljan iskorak bio bi da se objedine katastar i gruntovnica”, naglasila je Mrak Taritaš dodavši kako je predloženi zakon korektan ali ne predstavlja zaokret i neće ubrzati investicije.
Branko Bačić (Klub zastupnika HDZ-a) složio se da neažurirana evidencija katastra i zemljišnih knjiga onemogućava ozbiljniji investicijski ciklus i predložio donošenje višegodišnjeg programa državne izmjere i katastra nekretnina za prostor cijele Hrvatske koji bi pomogao sređivanju tih podataka.
“Od 3360 katastarskih općina prema podacima Državne geodetske uprave, svega njih 414 prolazi kroz sustav državne izmjere i katastar nekretnine, ali tek ih je 200 u primjeni i to nas nikako ne može zadovoljiti”, kazao je Bačić.
Fenix-magazin/MD/Hina
