Oko dvije tisuće vjernika okupilo se u subotu na Vagnju između Sinja i Livna kraj Husine jame, gdje su krajem Drugog svjetskog rata i u poraću ondašnje jugokomunističke vlastiti ubile i u jamu bacile više stotina neistomišljenika, a za taj masovni zločin do sada nitko nije odgovarao.
Inicijator i organizator komemorativne molitve koja se održava 18. godinu za redom, fra Božo Norac Kljajo rekao je da je prema dosadašnjim saznanjima u Husinu jamu od listopada 1944. do razdoblja nakon završetka Drugog svjetskog rata bačeno između 500 i 1500 osoba. Istaknuo je da je Husina jama 1968. godine bila duboka 170 metara, ali je deset godina kasnije njena dubina bila 50 metara, pošto su je ondašnje jugoslavenske komunističke vlasti zatrpale da bi prikrile “stravične razmjere ondje počinjenih zločina” i žrtava bačenih u tu jamu.
Predvodeći Misu zadušnicu Vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan naglasio je da je nestanak stradalnika u Husinoj jami zabetoniran šutnjom sve do naših dana te je upitao kako to da nitko nije odgovarao za ove zločine.
“Kako se moglo dogoditi da je naša Domovina na kraju Drugog svjetskog rata postala jedno veliko stratište i groblje? Dobiva se dojam da imamo više masovnih grobnica i kostiju poslije Drugog svjetskog rata nego li u samom ratu dok su još trajali ratni sukobi,” kazao je vojni ordinarij Bogdan.
Pozdravio je rad državnih institucija koje, kako je rekao, u posljednje vrijeme ulažu velike napore da se istraže i iskopaju masovne grobnice nastale u Drugom svjetskom ratu i u poraču.
Bogdan: Čemu i zašto otpori osvjetljavanju komunističkih zločina, krvave stranice povijesti
“Što se to događa u ljudskoj psihi da čovjek udari na čovjeka jer je jači, jer je pobjednik ili je na strani pobjednika, do te mjere da slabijega želi uništiti?”, upitao je Bogdan.
Upitao je i kako je moguće da ljudsko biće obuzme mržnja na svoga bližnjega sve do istrebljenja, te izrazio čuđenje zbog otpora koji se pružaju u rasvjetljavanju zločina jugoslavenskih komunističkih vlasti.
“Čemu i zašto otpori osvjetljavanju ove krvave stranice iz naše povijesti, usprkos Rezolucije Vijeća Europe iz 2006. kojom se snažno osuđuju zločini komunističkih režima, Praške deklaracije od 3. lipnja 2008. godine i Rezolucije Europskog parlamenta od 23. rujna 2008., koje nas podsjećaju na moralnu obvezu suočavanja s teškim i bolnim naslijeđem svih zločinačkih ideologija koje su obilježile 20. stoljeće. Riječ je o – nacizmu, fašizmu i komunizmu,” istaknuo je Bogdan.
Vojni ordinarij ocijenio je da samo ljudi otupjele svijesti i bezbožnošću pomračena uma mogu priječiti da se ovakva stratišta istraže i mrtvi dostojno pokopaju.
“To vrijedi za sve jame i za sve žrtve, na bilo kojoj strani da su se dogodile. Ako smo mogli prokopati Velebit, Kapelu i Biokovo, možemo sigurno istražiti i sve ovakve jame i iz njih izvaditi kosti i dostojanstveno ih pokopati,” poručio je mons. Bogdan u propovijedi.
Također je upozorio da iako “duboko ranjeni u duši zlom masovnih ubojstava nevinih i dragih osoba u Husinoj jami, ne smijemo dopustiti da naše srce obuzme razorna sila osvete i mržnje.”
Mons. Bogdan je blagoslovio i fresku na Spomen kapelici kod Husine jame, koju je od kamena izradio restaurator i likovni umjetnik Miroslav Falak a kojom se ilustrira Isusova patnja na križu i odvođenje zarobljenih na likvidiranje u Husinu jamu.
Govoreći o svojoj freski Felak je rekao kako su nevino pobijeni u Husinoj jami veliki mučenici, a na njihova mrtva tijela je bačen otpad.
Inicijator i organizator obilježavanja mučkih stradanja u Husinoj jami, fra Božo Norac Kljajo je nazočne pozdravio riječima “Faljen Isus i za dom spremni.”
“Faljen Isus i za dom spremni su dva starokršćanska pozdrava, to su dobronamjerni, ljudski, kršćanski pozdravi kojima nema ni kapi mržnje i osvete,” rekao je fra Božo, dodavši da “riječi iz tog pozdrava nisu uperen ni protiv koga”.
“Oslobodimo se više tih nameta s istoka koje su nam nametnuli oni koji su nas željeli uništiti,” dodao je.
Fra Božo Norac Kljajo je također za nedavni prosvjed u Zagrebu, na kojem je izraženo protivljenje promjeni naziva Trag maršala Tita, rekao kako je to bio “vampirski slet na kojem su se vijorile zastave zatirača Hrvatske a nigdje Hrvatske zastave.”
Među nazočnima na današnjoj komemorativnoj molitvi kod Husine jame bila je i 80-godišnja Vinka Teklić, živuća svjedokinja zbivanja u Husinoj jami.
Ona je rekla da su se djeca među kojima je i ona bila, u studenom 1945. krišom približavala Husinoj jami te su čuli stravične krike iz dubine jame . “Okolo jame su se vidjeli ugrušci izgorjele krvi koju su polijevali benzinom i zapaljivali s namjerom da se ne vide tragovi zločina ,” rekla je Teklić.
Brojna izaslanstva lokalnih tijela vlasti Cetinske krajine i Livanjskog kraja položila su vijence u neposrendoj blizini Husine jame, a među njim izaslanik splitsko-dalmatinske županije Damir Gabrić, predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja i saborski zastupnici Miro Bulj (Most), Ivan Šikić (HDZ).
Husina jama se nalazi na Kamešnici na nadmorskoj visini od oko 1200 metara.
Fenix-magazin/HINA
