U prigodi 200. obljetnice rođenja dr. Ante Starčevića, u organizaciji Hrvatske stranke prava HSP, održana je tribina “Dr. Ante Starčević – Utemeljitelj Stranke prava“ na kojoj se okupio veliki broj povjesničara i simpatizera.
Predsjednik HSP-a Nikica Augustinović kazao je da iako je Ante Starčević još za života prozvan Ocem Domovine te iako je utemeljitelj moderne hrvatske državotvorne misli i jedan najistaknutijih hrvatskih političara u povijesti, njegova uloga nije dovoljno vrednovana.
Upozorio je da se u školskim udžbenicima Starčević vrlo skromno spominje, a o njegovom se političkom djelovanju, posebice borbi za ideju da Hrvati sami u svojoj državi odlučuju o svojoj sudbini, još uvijek ne govori na pravi način. Slična je situacija i s drugim hrvatskim velikanima pa je teško vjerovati da se radi o slučajnosti.
Zato će Hrvatska stranka prava nastaviti održavati tribine i okrugle stolove na kojima će podsjećati javnost na njegov značaj ne samo Ante Starčevića već i drugih hrvatskih velikana. „Želimo da mladi naraštaji više uče o Ocu domovine kao i o časnoj hrvatskoj povijesti.
Međutim, ono što nam smeta i ono na što želimo upozoriti jest to da se iz udžbenika povijesti izostavljaju iznimno važne povijesne istine i teme koje se tiču hrvatske nacionalne povijesti? Ispada da su i školski programi u službi zatomljivanja ponosa, spremnosti na žrtvu i u konačnici rodoljublja jednog naroda?
Oni koji to potiču svjesni su da je s narodnom koji ne zna svoju povijest, koji se njome ne ponosi, koji uz nju nije identitetski vezan – lako je manipulirati“, naglasio je predsjednik HSP-a Augustinović.
Dr.sc. Mato Artuković, znanstveni savjetnik s Instituta za povijest posebno je istaknuo Starčevićev odnos prema Židovima i nedvosmislenoj osudi antisemitizma koja je bila protkana kroz njegovo cijelo političko djelovanje.
„Iako su pojedini autori pokušavali Starčevića prikazati kao čovjeka, analiza izvora jasno pokazuje da je Starčević bio protiv antisemitizma kao pojave, bilo da je izazvana vjerskom ili rasnom netrpeljivošću, bilo da je imala socijalne uzroke. Antisemitizam u Njemačkoj i Ugarskoj osuđivao je kao želju iz niskih pobuda za pljačkanjem židovske imovine.
U Hrvatskoj rijetke pojave antisemitizma (u antimađarskom pokretu 1883.) smatrao je proizvodom mađarskih emisara odnosno mađarske politike vezane za zaduženost države“, kazao je dr. sc. Artuković.
Na tribini, koju je moderirala Nada Prkačin, okupilo se oko tristo gostiju, a govorili su još Branimir Petener, Marijan Križić i Zdravko Mikulić.
Fenix-magazin/MD/HSP
