Tijelovo u Münchenu/Foto:Arhiv

Hrvatsko iseljeništvo danas slavi blagdan Tijelovo – neradni je dan u šest njemačkih saveznih država

I Hrvatske katoličke misije u iseljeništvu danas slave blagdan Presvetog Trojstva ili Tijelova. Dok ga neke hrvatske katoličke misije slave u zajedništvu s  njemačkim katoličkim vjernicima, druge to čine samo u hrvatskim zajednicama.

 

Na ovaj veliki blagdan Hrvati posebnu pažnju plijene u procesijama kroz svoje gradove. I danas će stotine Hrvata krenuti u procesijama, pa će tako svečano biti u Kölnu, Frankfurtu, Münchenu, Berlinu, Stuttgartu…

Balgdan Tijelovo neradni je dan u šest njemačkih saveznih država: Baden-Württemberg, Bayern, Hessen, Nordrhein-Westfalen, Rheinland-Pfalz i Saarland

Blagdan koji nazivamo Tijelovo svetkovina je Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Slavi se u četvrtak po blagdanu Presvetog Trojstva. Slavlje Tijelova je veliki javni bogoštovni čin kojim se časti euharistija, sakrament u kojem je Gospodin prisutan i izvan slavlja, da bi bio uvijek s nama, svakoga sata i svakoga dana, tumačio je Benedikt XVI. Njegov prethodnik Ivan Pavao II. istaknuo je pak da je “to je blagdan radosti zbog čudesnog dara Kruha s kojim je Krist povezao svoje obećanje života vječnoga: Kruh koji je zaista njegovo Tijelo, to jest njegova čovječnost, po kojemu Bog posvećuje srca, osobe, zajednice, narode i cijeli svemir.

Euharistija postaje tako načelo novoga čovječanstva i obnovljenog svijeta, koji će se potpuno očitovati na kraju povijesti. Već sada ipak raste kao sjeme i kvasac kraljevstva Božjega. Prepoznatljiva oznaka novoga čovječanstva koje je Krist otkupio jest punina bratske ljubavi. Doista, Euharistija je u pravom smislu riječi sakrament ljubavi, shvaćene kao sebedarje.

Bez duhovne hrane koja proizlazi iz Tijela i Krvi Kristove, ljudska ljubav ostaje uvijek ukaljana sebičnošću. Zajedništvo s Kruhom nebeskim, stoga, obraća srca i ulijeva u njih sposobnost ljubiti kao što je nas ljubio Isus”.

Jednoj malo poznatoj srednjovjekovnoj ženi Crkva, kako je podsjetio Benedikt XVI, duguje veliku zahvalnost zbog toga što je svojim velikim žarom doprinijela ustanovljenju jedne od najvažnijih liturgijskih svetkovina – Tijelova.

Julijana iz Cornillona, koja je poznata također kao sveta Julijana iz Liegea, koja je živjela krajem 12. stoljeća i u prvoj polovici 13. stoljeća, trudila se uvjeriti ondašnjeg papu, kako je potrebno uvesti svetkovinu tijekom koje bi vjernici mogli slaviti Euharistiju i ojačati svoju vjeru. Blagdan Tijelovo uvodi se u Njemačkoj još 1253. godine, a papa Urban IV. uvodi 1264. taj blagdan za cijelu Crkvu.

U mnogim zemljama vjernici već u 14. stoljeću oduševljeno prihvaćaju Tijelovsku procesiju u kojoj se Presveto nosi u pokaznici. Prva Tijelovska procesija dogodila se u Kölnu u razmaku od 1274. i 1279. godine. Inače, štovanje Presvetog oltarskog sakramenta razvilo se još u 12. stoljeću. Već sv. Ciprijan među prvima govori o euharistijskom čudu u kojemu se i na vidljiv način događa promjena hostije u Kristovo tijelo i vina u Kristovu krv (u doslovnom smislu). Kroz povijest je bilo nekoliko takvih čuda.

Najpoznatije je čudo u Bolseni koje je utjecalo na porast pobožnosti vjernika prema euharistiji. Ta pobožnost i to čudo bili su razlozi i povod da je Crkva 1264. godine ustanovila svetkovinu Tijelova. Od poznatih sličnih čuda spominju se ona u Sijeni (1330. i 1730.), kao i ona u Lancianu. Kod nas je poznato svetište u Ludbregu u kojemu se čuva relikvijar s predragocjenom krvi Kristovom.

Fenix-magazin/MD/Ika

Pogledajte drugo

NEMA VIŠE OGRANIČENJA CJEPIVA: Cjepivom AstraZeneca se smiju cijepiti sve odrasle osobe

Njemačka će dopustiti cijepljenje AstraZenecom za odrasle svih dobi te cilja djeci između 12 i …