BEČ – U središtu Beča, na zgradi u Schönlaterngasse 13 gdje je od 1624. do 1784. godine bio Hrvatski kolegij (Collegium Croaticum), u utorak predvečer otkrivena je spomen – ploča Senjaninu Pavlu Ritteru Vitezoviću, hrvatskom povjesničaru i književniku, rođenom u Senju 1652. i umrlom u Beču 1713. godine. Na istoj se zgradi nalazi i spomen – ploča hrvatskom velikanu Jurju Križaniću.
Spomen ploču Ritteru Vitezoviću, koja podsjeća na njegove veze s austrijskim glavnim gradom, postavili su Družba „Braća Hrvatskog Zmaja“ Zagreb, čiju je izradu dijelom financirao Grad Zagreb i Austrijsko društvo za Kroatistiku u Beču, te donatori – članovi spomenute Družbe. Pokrovitelj je bilo hrvatsko Veleposlanstvo u Austriji, a inicijatori Austrijsko društvo za Kroatistiku i dr. Marijan Brajinović iz Beča.
Svečanosti otkrivanja spomen – ploče sudjelovali su veliki meštar Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“ odnosno „Zmaj od Istre“, sveučilišni prof.dr. Nevio Šetić, njegova zamjenica i protunotarica Družbe Krpan Dragica, meštar svih Zmajskih stolova Anđelo Miloš, predsjednik Austrijskog društva za Kroatistiku u Beču, prof. dr. Georg Holzer, prof. dr. Alojz Jembrih, koji je i autor knjige „Pavao Ritter Vitezović (1562-1713)“ izdate povodom otkrivanja spomen – ploče u Beču, predsjednik Hrvatskog kongresa u Austriji Igor Lacković, predsjednica i dopredsjednik Hrvatskog akademskog društva u Beču Ana-Marija Manestar i Marijan Kalapurić, te dr. Marijan Brajinović koji je uvodno pozdravio okupljene i vodio kroz program.
Otkrivanju je nazočila i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković , te Domagoj Marić, nadležan za kulturu u Veleposlanstvu RH u Beču.
Ploču su otkrili veliki meštar Družbe „Braća Hrvatskog zmaja“ Nevio Šetić i predsjednik Austrijskog društava za Kroatistiku Georg Holzer.
Tom prigodom govorili su prof. Georg Holzer , predsjednik Austrijskog društva za Kroatistiku i prof. Nevio Šetić, veliki meštar Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“, a referat o životu i radu Rittera – Vitezovića održao je prof. Alojz Jembrih.
„ Zgrada, u kojem je bio Hrvatski kolegij u Beču, 160 je godina bila poveznica austrijske i hrvatske kulture“, rekao je dr. Holzer, napomenuvši kako su u njoj stanovali ne samo hrvatski studenti i oni koji su služili Bečkom dvoru nego su u nju navraćali i hrvatski političari duhovnog zvanja. Rittera-Vitezovića je nazvao „veleposlanikom hrvatskog bogatstva na Bečkom dvoru“, dodavši kako je bio hrvatski književnik, jezikoslovac, povjesničar i političar „jak u teoriji i praksi“.
„Cilj naše Družbe, osnovane 1905. Godine je izvlačiti iz zaborava hrvatske velikane koji su doprinosili hrvatskoj kulturnoj baštini i promovirali ju u zemlji i inozemstvu“, rekao je prof. Šetić, veliki meštar i „Zmaj od Istre“, dodavši:
„Pavao Ritter – Vitezović ima veliku važnost za našu povijest i kulturu jer je ojačao hrvatsku svijest o potrebi borbe za samobitnost, dajući svoj doprinos u pogledu jezika, povijesti, kulture i očuvanja hrvatskog identiteta. Zato nam je drago da možemo pokazati i ukazati na ovog domoljuba koji je svojim djelima ponosno širio glas o Hrvatskoj van njenih granica i tako nas trajno zadužio“, rekao je prof. Šetić. Istakao je kako je ovo već druga spomen – ploča koja se u Beču postavlja Ritteru – Vitezoviću, obzirom da je prva, postavljena 1926. godine u bečkojKatedrali sv. Stjepana, uništena u bombardiranju u Drugom svjetskom ratu.
„Postavljena spomen ploča u pokazuje doprinos i pripadnost Hrvata ne samo hrvatskoj nego i europskoj kulturi“, rekao j prof. Jembrih u svom osvrtu na rad i djela Pavla Rittera – Vitezovića, napomenuvši kako je riječ o jednom od najdalekovidnijih Hrvata tog vremena. Istaknuo je kako su djela ovog hrvatskog velikana, njegova „najveća zasluga za hrvatsku povijest“, pobrijavši najvažnija od njih napisana na latinskom i hrvatskom jeziku. Među njima i djelo „Croatia rediviva“ („Oživjela Hrvatska“), objavljeno 1700. godine u Zagrebu, na hrvatskom jeziku, pojasnivši kako je to jedan od najvrednijih spisa u ranijoj hrvatskoj historiografiji. Spomenuo je te i Vitezovićevo glavno pjesničko djelo „Odiljenje sigetsko“ s nizom elegičnih razgovora i oproštaja sa Sigetom i njegovim junacima.
Kako se moglo čuti, Vitezović je bio poznat i kao leksikograf, posebno njegov veliki rukopisni rječnik latinsko-hrvatskog jezika „Lexicon Latino – Illyricum“, čiji se jedan primjerak čuva u Metroplitanskoj knjižnici u Zagrebu. Kako je naglasio prof. Jembrih, istaknuo se je i kao kartograf, bakropisac, ali i političar koji je nastojao pomoći da se Hrvatska oslobodi od Turaka.
„Ova ploča na Hrvatskom kolegiju, gdje je Pavao Ritter Vitezović stanovao petnaest mjeseci, radeći kao izaslanik grada Senja i braneći interese svoga rodnog grada kod carskog Bečkog dvora, trajni je spomenik čovjeku koji je zadužio Hrvatsku svojim djelima, ali i prilikaza prolaznike da vide da je bio nositelj plemićkog naslova baruna i dožupan Ličke i Krbave u Hrvatskoj“, zaključio je prof. Jembrih. Napomenuo je da su Rittera – Vitezovića snašle obiteljske tragedije i kako je umro 1713. godine u jednom od bečkih svratišta u velikoj oskudici i bijedi.
„U svakom slučaju ovog bi hrvatskog velikana trebalo nastaviti proučavati“, poručio je predavač.
Veleposlanica dr. Cvjetković je na kraju zahvalila svima nadolasku, istaknuvši kako je otkrivanje spomen – ploče održano u sklopu Godine kulture Austrija – Hrvatska 2017. Glazbeni okvir svečanosti dali su „Dubrovački kavaljeri“ iz Beča.
Fenix-magazin/Snježana Herek/Foto: Snježana Herek
